Pojašnjava da je trenutno na sceni sušni period u kome dominira jako polje visokog pritiska nad jugoistočnom Evropom, a ta se situacija ponavlja u posljednja dva mjeseca, u decembru i januaru.
Za razliku od jugoistoka Evrope, na zapadu je situacija bila turbulentna i sasvim kontradiktorna. Na evropskim obalama bile su žestoke oluje i poplave, a u Njemačkoj vlada prava proljetna atmosfera, dok se Amerika borila s ledenim olujama.
"Bilo je nevremena i većih padavina, ali do nas nije dolazilo", kaže Majstorović i dodaje da, klimatskih promjena, iako se suma padavina ne mijenja, imamo kraće intervale padavina a onda duže sušne periode.
"Sljedeće sedmice bi konačno trebalo da to polje pritiska popusti i da dođu određene količine padavina. U početku će to biti kiša a krajem mjeseca i snijeg. Ta situacija će se nastaviti i u februaru i trebalo bi biti u granicama višegodišnjeg prosjeka. To će biti pravi zimski mjesec i u pogledu temperature i u pogledu padavina", kaže Majstorović.
Prosjek je, kako kaže Majstorović, oko 70 litara po metru kvadratnom, a temperatura 1 stepen celzija, svakako govoreći o centralnoj Bosni, a dolina Neretve i Posavine je toplija.
Na pitanje jesu li promjene vremena u ovom razdoblju povezane s klimatskim promjenama, te što se to dešava s vremenom, Majstorović kaže da je na to teško odgovoriti, jer se ne znaju mehanizmi do kojih dolazi do ovoga, a ne zna se ni sasvim sigurna prognoza.
"Postoje razni scenariji koji govore o povećanju temperature od 2 do 6 stepeni celzija globalnog zagrijavanja. Dva stepena celzija bi se dalo podnijeti, a šest bi već predstavljalo katastrofu za čitavu planetu", ističe Majstorović.
S obzirom na to da se u Federalnom meteorološkom zavodu bave istraživanjima, kaže da je sada trend da ukupna suma padavina raste, odnosno, postoji trend povećanja, ali pojedinačno.
S jedne strane, pojašnjava Majstorović, imamo veći intenzitet padavina, a s druge i duže sušne periode.
Tako da i pored toga što imamo količinu vode koja zadovoljava, efekt tih padavina nije isti, jer kada intenzivnije pada u brdskoplaninskim područjima, padavine se sliju po površini, ne prodiru u dubinu zemljišta, što bi odgovaralo i poljoprivredi i vodoprivredi.
"Dakle, efekt tih padavina je lošiji. Zimi su česti periodi topljenja snijega, što smanjuje ulogu snijega za akumulaciju vode. Situacija se zaista mijenja, ali globalno", zaključuje klimatolog Željko Majstorović iz Meteorološkog zavoda FBiH.
