"Na djelu su klimatske promjene i sigurno ovo što nam se desilo nije kraj, ovo je jedna epizoda", kazao je Bijedić koji je bio uvodničar na današnjoj sjesiji "Kruga 99“ o temi "Institucije, klimatske promjene i poplave u BiH“.
Prema njegovim riječima, zato je neophodno da se sve institucije na nivou države i Federacije BiH potrude da se u budućnost bolje i kvalitetnije ublaže posljedice ovakvih klimatskih promjena.
"Mnoge institucije u Federaciji i RS-u nemaju krovne institucije sa nivoa države, tako i meteorološke organizacije. Problem je što nas to sprečava da imamo učešća u međunarodnom i drugim meteorološkim službama. Ne možemo se učlaniti, može samo država, ne mogu entiteti. To predstavlja probleme, jer mi nemamo određene alate u borbi protiv ovakvih klimatskih promjena", kazao je Bijedić.
Prema njegovim riječima, Svjetska meteorološka organizacija vrši analize "i ono što traži od nas je da sve institucije koje imamo imaju bolju koordinaciju u odbrani i zaštiti od poplava“.
Bijedić je upozorio da „ovo neće stati, ovo je jedna od pojava“.
"Predviđanja su da će ove pojave biti sve učestalije i sve ekstremnije. Kad će biti sljedeća ekstremna nepogoda ne znamo, da li će to biti suša, poplava, vjetar ili bilo šta drugo, mi ne znamo, ali u svakom slučaju će biti", kazao je Bijedić.
Istaknuo je da sve institucije u okviru BiH moraju jačati koordinaciju, a „u krajnjoj liniji, s obzirom na to da imamo dva entiteta, moramo stremiti ka tome da te institucije objedinimo sa nivoa države kako bi koordinacija u ovakvim slučajevima bila što jednostavnija i efikasnija“.
"Izuzetno smo složena zemlja, imamo jako složen sistem, počev od upozoravanja do djelovanja i to nam predstavlja veliki problem. Cilj je, kako jačanje institucija u okviru države tako i jačanje regionalnih kapaciteta", kazao je Bijedić.
On ističe da država mora uložiti više u razvoj svih institucija i kapaciteta koji se bave odbranom od prirodnih nepogoda.
"Moraju se jačati, prije svega, hidrometeorološke službe. Mi nemamo pristup evropskoj meteorološkoj mreži, nemamo pristup evropskim centrima za vremensku prognozu. Država mora, prije svega, da nam osigura te alate kako bi imali što precizniju i što bolju vremensku prognozu i kako bi mogli što bolje da je pratimo", kazao je Bijedić.
Prema njegovim riječima, veliki problem u BiH je i što nema škola i fakulteta za meteorologoju, tako da su problem kadrovi, oprema...
"Mi smo jedna od država regiona koja nema ni radarski sistem, a koji je neophodan u ovakvim uslovima da lociramo količinu padavina i mjesto padavina. Uspjeli smo sa Državnim hidrometeorološkim zavodom Hrvatske potpisati sporazum i oni su nam ustupili svoj radarski sistem", kazao je Bijedić.
Klimatolog Željko Majstorović je kazao da jedan veliki ciklon koji je stacionirao sa centrom istočno od BiH danima nanosio obimne padavine i "sume padavina na našem području se kreću od centralne Bosne negdje od 150 litara, pa idući prema Drini do 300 litara za tih pet-šest dana“.
Prema njegovim riječima, u mnogim mjestima se radi o stotinudvadesetogodišnjim rekordima. Dakle, sume padavina su veće i od svih dosadašnjih zabilježenih u maju mjesecu u zadnjih 120 godina.
"To nije prvi rekord u zadnjih 15-20 godina, rekordi su učestali, međutim ovaj je sa najkatastrofalnijim posljedicama. To jeste dio klimatskih promjena, rekordi će se nastaviti i dalje i problema će biti još", kazao je Majstorović.
Prema njegovim riječima, društvo treba da se pripremi i da se prilagodi na klimatske promjene i da nađe odgovore na sve ove situacije, premda u slučajevima ovakvih katastrofa to je teško uraditi upravo zbog ovih "rekorda“.
Majstorović je kazao da je u toku poboljšanje vremena, stabilizacija. Narednih dana će temperature rasti i bit će lijepo i sunčano vrijeme.
