"Apelaciono vijeće otpremilo je 15. jula drugostepnu presudu u predmetu Malko Koroman, kojom je odbijena kao neosnovana žalba Tužilaštva BiH i potvrđena prvostepena presuda od januara ove godine", navedeno je u saopćenju.
Koromanu je optužnicom stavljano na teret da je, postupajući s diskriminatorskom namjerom, počinio progon bošnjačkog civilnog stanovništva sa područja općine Pale i da je to zasnovano na nacionalnoj, etničkoj, kulturnoj i vjerskoj osnovi. Tereti se za protivpravno zatvaranje, nečovječna zatočeništva u nehumanim uvjetima suprotno osnovnim pravilima međunarodnog humanitarnog prava.
Prvostepenom presudom Koroman je, kao načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) na Palama, oslobođen optužbi za nezakonito zatvaranje bošnjačkih civila u SJB-u i fiskulturnoj sali, gdje su bili izloženi ubistvima, mučenjima i zlostavljanjima od aprila do septembra 1992. godine.
Predsjedavajuća Sudskog vijeća Mediha Pašić je kazala da tvrdnje o odgovornosti Koromana ostaju na nivou pretpostavke te da nije uspostavljena uzročno-posljedična veza između Koromana kao načelnika i nezakonitog zatvaranja civila, kao ni da je omogućavao pripadnicima vojske da dovode civile.
Vijeće je također zaključilo da nije dokazano da je SJB imala svoju specijalnu jedinicu policije, čiji bi pripadnici bili podređeni Koromanu.
U odluci se navodi da nije sporno da su postojali objekti u koje su civili nezakonito zatvarani te da je kod nekih nastupila smrt, ali da Tužilaštvo nije van razumne sumnje dokazalo da je optuženi organizirao, naredio, pomagao i podržavao nezakonita postupanja.
Na području Pala 27. maja 1992. je u Hrenovici izdvojeno 35 muškaraca i odvedeno u fiskulturnu salu.
Svjedoci odbrane Koromana kazali su kako je on najviše radio na zaštiti civilnog bošnjačkog stanovništva, kao i da je njegova naredba bila da se prema stanovnicima Hrenovice ne upotrebljava sila.
Kolaps na tuzlanskim cestama: Automobili sletjeli u kanal, na magistralama popriječeni kamioni
