Marija Selak Raspudić sakuplja glasove na pitanju Južne interkonekcije: "Milanović i Primorac šute o ovome"
Prije nekoliko dana je njen stav o tome da Hrvatska ne treba priznati Palestinu dobio veliku pažnju medija, pogotovo zbog studenta koji je njene izjave vrlo argumentovano pobio. Sada je komentarisala pitanje Južne interkonekcije u Bosni i Hercegovini, stavljajući u fokus svoje protivkandidate.
"Nastavlja se gaženje prava Hrvata u BiH, uz šutnju Zorana Milanovića i Dragana Primorca", istaknula je ona u naslovu reakcije na posljednja dešavanja u FBiH, koja uključuju usvajanje Prijedloga zakona o Južnoj interkonekciji u Predstavničkom domu Parlamenta.
Ona je, objašnjavajući iz kojeg razloga je Južna interkonekcija važna za Hrvatsku, ponovila spornu tezu većine hrvatskih političara, o postojanju "hrvatskih teritorija" u BiH.
"Južna plinska interkonekcija nesumnjivo je hrvatski gospodarski i strateški interes, jer je od ključne važnosti da plinovod koji dolazi iz Hrvatske i prolazi kroz većinski hrvatska područja u BiH bude u tom segmentu pod nadležnošću Hrvata u BiH", kazala je.
Zatim se fokusirala na kritike protivkandidata na predsjedničkim izborima zbog izostanka njihove reakcije na ovo pitanje.
"Prva sam reagirala prije nego što su bošnjačke stranke preglasale hrvatske predstavnike u Parlamentu BiH po pitanju Južne interkonekcije. Smatrala sam to neprihvatljivim i odmah sam poduzela korake kako bih javno ukazala na taj problem. S druge strane, Zoran Milanović i Dragan Primorac, kojima su deklarativno u zadnje vrijeme puna usta prava Hrvata u BiH, odlučili su šutjeti o ovom pitanju, dok je premijer Plenković tek dan nakon usvajanja zakona u Parlamentu BiH dao izjavu kojom osuđuje takvo nametanje", kazala je.
Iznijela je i stav kako je "nedopustivo da jedan stranac vrši pritisak na zastupnike u BiH".
"Vrijeme je da se prekine s praksom protektorata i da se osigura pravo svih naroda BiH na donošenje odluka bez vanjskih pritisaka, u najboljem interesu BiH i svih njenih naroda i građana. Skandalozno nametanje odluke oko južne interkonekcije pokazuje svu pogubnost Schmidtovih amandmana, kojima su se naši vladajući hvalili kao velikim diplomatskim uspjehom", rekla je.
Smatra da je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt načinio štetu Hrvatima kada je drugi put izmijenio Izborni zakon BiH, s fokusom na Federaciju BiH.
"Sada se jasno vidi koliko smo bili u pravu mi koji smo upozoravali da ti ustavni amandmani zapravo ograničavaju prava Hrvata u BiH. Schmidt je tim izmjenama ograničio pravo Hrvata na veto, što je ključni mehanizam za zaštitu hrvatskih interesa. Posljedice toga vidimo već sada, na primjeru Južne interkonekcije, kada će Hrvati u Domu naroda glasovati o tom i drugim strateškim pitanjima. Hrvati u BiH više ne mogu slobodno koristiti mehanizam veta u Domu naroda kako bi zaštitili svoje interese, jer će ih Bošnjaci sustavno preglasavati. Schmidtovim amandmanima Dom naroda, koji je trebao biti dom zaštite konstitutivnih naroda, pretvoren je u običan građanski dom. To je potpuno suprotno onome što je definirano Washingtonskim sporazumom i onome što je BiH kao država trebala biti", kazala je.
Na kraju, kao kandidatkinja za predsjednicu Hrvatske daje obećanje da će se, u vrijeme njenog mandata, BiH "vratiti izvornim načelima Washingtonskog i Dejtonskog sporazuma".
"Borit ću se svim svojim snagama da Hrvatima u BiH ponovno osiguramo paritet i vratimo se izvorišnim načelima Washingtonskog i Dejtonskog sporazuma. Ti sporazumi su temelj na kojem počiva ravnopravnost konstitutivnih naroda, a to je pravo koje Hrvatima mora biti zajamčeno. Hrvatska u tom opravdanom zahtjevu treba koristiti sva sredstava koja joj stoje na raspolaganju kao punopravnoj članici EU i NATO-a. Kao predsjednica RH nastavit ću beskompromisnu borbu za ravnopravnost Hrvata u BiH", poručila je.
Trump izabrao Grenella za izaslanika za specijalne misije, bavit će se i Balkanom
Automobil usljed preticanja sletio s puta kod Zvornika, granični policajci pomogli u spasavanju
