Mart će promijeniti političku paradigmu u Bosni i Hercegovini, pitanje je na bolje ili gore
Nakon formiranja vlasti na državnom nivou jasan politički cilj koji je stavljen pred koaliciju Trojke, SNSD-a i HDZ-a je bilo ispunjavanje uslova za otvaranje pregovora o pristupanju sa Evropskom unijom.
Iako sporo i uz mnogo pregovora što unutar Bosne i Hercegovine, što sa Evropskom unijom usvojen je određeni broj zakona, a Evropska unija je pokazala dovoljno razumijevanja da svoje zahtjeve na kraju ograniči na tri ključna zakona i otvaranje pregovora sa Frontexom.
Vladajuća koalicija je uspjela da usvoji Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma te otvori pregovore sa Frontexom, ali Zakon o sud(ovima) BiH i sprečavanju sukoba interesa ostali su kamen spoticanja među koalicionim partnerima.
SNSD insistira na tome da se Apelaciono odjeljenje Suda BiH smjesti u Banja Luku, dok stranke sa sjedištem u Sarajevu smatraju da su dale dovoljno kompromise na ovom pitanju i insistiraju da sjedište bude u Istočnom Sarajevu. Osim sjedišta, za državu je puno bitnije, a trebalo bi biti i za političke predstavnike, pitanje ovlasti Suda BiH i da li će one biti više ograničene u odnosu na trenutni zakon. Što se tiče Zakon o sprečavanju sukoba interesa zahtjev SNSD-a je da se on bavi isključivo pozicijama i osobama na državnom nivou, dok bi za ostale nivoe vlasti odgovarajuće zakone usvojili entiteti.
Iako, je rok koji je bio postavljen zapravo već istekao domaći politički su nakon sastanka u Mostaru ukazivali na to da "ekspertne grupe" još uvijek rade i da je iskorak moguć.
Ipak, u posljednjih nekoliko dana su i lideri Trojke odlučili da "pokažu zube", ali i upozore da bi u slučaju neotvaranja pregovora Bosna i Hercegovina mogla skliznuti u dodatnu krizu.
Gostujući na Klix Studio, predsjednik SDP-a i premijer Federacije BiH Nermin Nikšić je poručio da ukoliko se ne otvore pregovori, druge stranke ne očekuju da će nastaviti sa kompromisima.
Zlokobnije predviđanje je dao ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković koji je govoreći o mogućnosti otvaranje ili neotvaranje pregovora lopticu prebacio na teren Evropske unije rekavši da ćemo imati veći problem nego bilo ko može očekivati ukoliko birokratski pobjedi geopolitički koncept.
Također, Konaković je poručio da Bosna i Hercegovina neće platiti cijenu bilo kojeg drugog scenarija i da nikome ne bi preporučio da to radi misleći na Milorada Dodika.
Sa druge strane Milorad Dodik je u trenucima pokušao da za eventualni propast evropskog puta okrivi sve osim sebe, što je posebno dijabolično ako se uzmu u obzir njegove posjete Aleksandru Lukašenku i Vladimiru Putinu. Dodatno, Dodik je zaprijetio da će u slučaju da visoki predstavnik nametne izmjene Izbornog zakona to označiti i kraj evropskog puta Bosne i Hercegovine.
Koncept rada državne vlasti, barem za Trojku, se bazirao na tome da se otvore pregovori za Evropskom unijom. Ukoliko se pregovori ne otvore, s obzirom da se održavaju izbori za Evropski parlament, to znači da će evropski put biti u principu pauziran barem osam mjeseci. Od proljeća i domaća politička situacija će se dodatno usložniti ulaskom u predizbornu kampanju za lokalne izbore.
Ukoliko se ne otvore pregovori to će biti znak za lidere Trojke da "politika kompromisa" kako je sami zovu ne daje rezultate, a Evropska unija će izgubiti "mrkvu" kojom je mahala domaćim političarima kako bi ih potakla da usvajaju zakone koji su potrebni za približavanje Evropskoj uniji.
Ukoliko Bosna i Hercegovina ne dobije otvaranje pregovora to će oslabiti i položaj Evropske unije i njen uticaj na domaće političare, a vladajuća koalicija će ostati gotovo bez jedine stvari oko koje su mogli da se slože. Kraj marta bi u slučaju nedostatka rezultata mogao dakle značiti i promjenu političke paradigme uspostavljene nakon izbore 2022. godine i ulazak u novu seriju političkih sukoba.
Sa druge strane otvaranje pregovora sa EU bi političarima označilo put kojim se trebaju voditi za usvajanje novih zakona koji bi zemlju izvukli sa tavorenja na dnu evropskih integracija.
