INTERVJU / Martin Raguž: Dosadašnji fokus vlasti bio je na stranačkoj kontroli javnih resursa

Kako vidite ove pozive iz SDA da se Devedesetka pridruži koaliciji? Neki će reći da Čović Izetbegovića ucjenjuje uvođenjem SBB-a, a Izetbegović Čovića uvođenjem Devedesetke u vlast?

Možda to neko tako može interpretirati. Međutim, ja odbijam bilo kakvo vezivanje pozicije HDZ-a 1990 za bilo kakve druge igre ili međustranačke odnose. Mi imamo jasan politički stav, svjesni smo da je situacija u FBiH došla do zida i da ne postoji parlamentarna većina. Nažalost, deset mjeseci nakon izbora ponovo smo u jednoj teškoj političkoj situaciji gdje imamo manjinsku vladu, gdje nema redovnih sjednica, nema zakona koji nam dolaze, ne provode se nužne i suštinske reforme.

Sigurno da oni koji ozbiljno posmatraju situaciju jedno od rješenja vide i u ulasku Devedesetke u ozbiljnu parlamentarnu većinu. Mi smo trenutno opozicija, ali smo svjesni te teške situacije u kojoj se zemlja našla, ali smo rekli da, ako postoji spremnost da se izađe iz političkih obrazaca podjele pozicija, fotelja, interesnog kolača, političkih mišića, mi smo tu u kapacitetu koji imamo. Nikakve posebne ultimatume i ucjene ne postavljamo osim ovog političkog iskoraka iz ove agonije i to je naše legitimno pravo. Sve više domaćih analitičara i ozbiljnih ljudi vani prepoznaje ovu našu konstruktivnu poziciju i smatraju da bismo mi mogli dati jedan doprinos. Ako se stvore te okolnosti tu smo, ako se ne stvore ostajemo opozicija. Poštujemo sve one koji su nas javno pozvali i prepoznali, ali i one koji nas osporavaju iako je prvih mnogo više.

HDZ 1990 je spreman da bude dio jedne šire koalicione većine čak i ako SBB uđe u vlast, što se spominje kao jedna od mogućih opcija?

To je istina. Mi inače zagovaramo širi društveni konsenzus jer nama trebaju ustavne reforme, a to ni u entitetima ni na nivou BiH ne možete bez dvotrećinske parlamentarne većine. Logično bi bilo da su te parlamentarne većine zasnovane na tom širem društvenom konsenzusu. Mi ga priželjkujemo i podržavamo, a čak i da mi ne budemo u tome, podržat ćemo takav pristup. Kisela jabuka reformi se mora zagristi i mora se napraviti iskorak. Sigurno da bi to bila jedna ozbiljna parlamentarna većina pogotovo jer su skoro sve te stranke dio jedne narodnjačke grupacije. Posjetit ću vas da je prošle godine pet stranaka narodnjačke orijentacije potpisalo Deklaraciju o evropskim vrijednostima. To je moglo biti jedno od rješenja, ali neki od potpisnika to nisu htjeli. Mi smo za traženje izlaza, a ne za politiku na jedan balkanski način gdje interesne elite i skupine kontroliraju resurse bez odgovornosti. Promjena te političke paradigme i odnosa je imperativ ako neko želi naše učešće u vlasti.

HDZ 1990 nagovještava mogući ulazak u vlast uz poštivanje određenih principa. Možete li navesti neke od principa za koje se zalaže HDZ 1990, a koje sadašnja vlast ne poštuje?

Mi smo, kao predsjednici parlamentarnih stranaka, potpisali izjavu o spremnosti da podržimo evropski put bez obzira na to jesmo li opozicija ili vlast. To nije nikakvo ekskluzivno pravo vladajućih stranaka, ali bi one trebale stvarati ambijent da i opozicija bude dio tog pozitivnog iskoraka ove zemlje. Ali one i dalje vrše pritisak i stvaraju jedan konfrontirajući ambijent u kojem nemate socijalni dijalog. Nemate konsenzus ni sa sindikatom, ni sa poslodavcima niti sa javnošću. To je ono čega trenutno nema. Naprotiv, i dalje se situacija zaoštrava. Drugo, želimo jasan strukturalni dijalog o evropskoj budućnosti ove zemlje kao nečemu neupitnom. Ne možemo dozvoliti da se dnevno dovodi u pitanje hoće li ove zemlje biti ili neće, hoće li ona sutra biti u Evropi ili neće. To mora biti neupitna činjenica. Unutar toga se trebaju razvijati odnosi harmoniziranja identiteta, od kolektivnih, preko nacionalnih do ličnih. Treba raditi na otklanjanju diskriminacije i konačno znanju i kompetenciji kao kriterijima izbora na ministarske i druge pozicije, a ne da to budu nepotizam i uskointeresne skupine koje određuju ko će konzumirati najvažnije resurse ove zemlje. Mi tražimo promjenu tog negativnog političkog obrasca. U kojoj mjeri ćemo to u ovoj fazi uspjeti, da li ćemo uopće uspjeti, to ćemo vidjeti. Ali vidimo da to javnost očekuje i priželjkuje.

Kako ocjenjujete dosadašnji rad Vlade FBiH, koju biste, u slučaju da uđete u vlast, podržali? Šta im zamjerate, šta očekujete da se promijeni?

Što se tiče Vijeća ministara i Vlade FBiH mislim da postoji mnogo prostora za kvalitetniji rad iako sam vidio jednu vrstu odlučnosti da se krene u reforme. No, okruženje je limitirajuće ako vi nemate jasnu parlamentarnu većinu koja će vas podržavati u tom radu. To je temeljna barijera ove vlade. Dodatno, ne vidim razrađene strategije, posebno po sektorima, od energetike do poljoprivrede. Smatram da u ovom trenutku nemaju ni dovoljan ritam niti dovoljno energije i kapaciteta. To treba ojačati, ali moram reći da mi nismo stranka koja će popunjavati određene rupe koje su nastale. Mi želimo odgovornost po vertikali, od nivoa BiH pa niže i spremni smo dati doprinos.

Jasno je da nas očekuje vruća jesen, nemamo parlamentarne većine u FBiH, neke vlade u kantonima još nisu formirane. Bez obzira na to bili mi dio vlasti ili ne, očekujem da vlade nametnu jedan ozbiljan ritam. Dosad je fokus bio na preuzimanju kontrole nad javnim preduzećima i to na jedan vrlo upitan način, bez kriterija, bez programa ljudi koji dolaze, obrazloženja zašto se neko mijenja.

Iz DF-a su tvrdili da SDA i HDZ BiH beskrupolozno krčme javna preduzeća imenujući na ključne funkcije svoje ljude, od elektroprivreda, preko telekoma, pošta... Kako gledate na imenovanja koja je vršila Vlada FBiH u proteklom periodu?

Vidimo da je svako od tih imenovanja opterećeno reakcijom koja ide prema sudovima. Tako je bilo u čitavom prošlom mandatu. Za ova imenovanja i u elektroprivredama i u telekomima, kao i u drugim javnim kompanijama, vlada je trabala ići sa programima, restrukturiranjima, vizijom, racionalizacijom i odabirom ljudi koji mogu iznijeti tu vrstu programa. Skoro da ništa od toga nismo imali. Bojim se da je i dalje dominantna stranačka kontrola, a ne stavljanje javnih resursa u funkciju svih u ovoj zemlji. Ako se stvari nastave tako razvijati mislim da će se stanje usložnjavati, a ne poboljšavati.

Sve prethodne koalicije su nastale tako što su dogovoreni “principi”. Čime i kako vi mislite "natjerati" SDA i HDZ BiH da poštuju principe? Evo, posebno na primjeru javnih preduzeća.

Mislim da je to jedan veliki izazov. Sigurno da se samo deklarativno opredjeljivalo da postoje određena programska načela. Ali, pred svake izbore, niko nije htio preuzeti odgovornost za poziciju, svi su htjeli reći da su bili opozicija i to je jedan začarani krug. Vrijeme je da mi ispostavimo odgovornost onome ko trenutno ima odgovornost u smislu vladanja. To je prvo, to je abeceda politike. Toga u BiH, nažalost, od Dejtona do danas, nije bilo. Nije bilo podvlačenja crte da vidimo šta je rezultat jedne vladavine. Uredu gospodo, imate moć, važni ste i utjecajni, koristite poluge vlasti, ali da vidimo šta je rezultat toga. Imamo li tu paralelno s moći i odgovornost? Nažalost, nema je. Mislim da će stvari ići ka sve većem zaoštravanju pitanja odgovornosti i to je jedini lijek. Ta odgovornost mora biti ispostavljena od civilnog društva, medija, zaposlenih, nezaposlenih, mladih... Mora se vršiti jedan pritisak koji će korigirati ovakav način vladanja, a ako ne korigira onda ga mijenjati. Nažalost, mi nemamo zakonske instrumente u izbornom zakonu da mi možemo, ako je kriza vlasti, raspisati prijevremene izbore što je praksa u demokratskim zemljama. Mogu padati vlade, ali sistem i dalje funkcionira.

Bojim se da ćemo ponovo potrošiti četiri godine, a odgovornost će se tražiti uvijek u nekom drugom, Banja Luka u Sarajevu i Mostaru, Mostar u Sarajevu, Sarajevo u Banjoj Luci... Izostaje institucionalna odgovornost, da vidimo šta je rezultat ove vlade, izostaju li aranžmani s međunarodnim finansijskim institucijama koje su bile spremne potpuno se staviti u funkciju BiH. Izostaju li regionalni projekti autoputeva, koridora, željezničke infrastrukture, zračnih luka... Koliko dnevno gubimo radnih mjesta umjesto da otvaramo nova, kolike su penzije i druge naknade... Zašto ne izdvajamo za nauku, zašto nam ljudi moraju otići vani da bi se afirmirali... To su ta pitanja koja bi trebala dominirati u javnosti.

Vrši li članstvo na Vas pritisak da uđete u vlast?

Mogu s ponosom reći da nastojimo gajiti jednu unutarstranačku demokratiju i odnose bez neke vrste oktroiranja stajališta s vrha. Sigurno da je to jedno ozbiljno pitanje za stranku. Članstvu i javnosti je teško objasniti. Kada podržavate određeni zakon koji je iz reformske agende i evropskog puta jer ga imate obavezu podržati u interesu zemlje i ljudi, ljudi onda kažu da vi podržavate HDZ BiH i ove koji vladaju. Teško je u glavama napraviti tu razliku. Mi, podržavajući taj evropski put, ne želimo podržavati lošu politiku. Na to sam upozorio i ključne međunarodne aktere, mora se otvoriti puno demokratskiji prostor u BiH, da oni koji su u opoziciji ne budu na udaru. Vi danas ako ste u opoziciji, ide se na ucjenjivanje vaših članova, pokušaj stalnog pritiska, kupovine, onemogućavanja bilo kakve vrste zapošljvanja, projekata... Teško je nama uopće ući u bilo kakvu vrstu dijaloga s takvim političkim strukturama koje generiraju takav pristup. Legitimno strahovanje članstva jeste da nam se ne desi sudbina da mi podržimo te političke obrasce ako uđemo u te odnose.