Medijski stručnjaci o izboru urednika BHT 1: Nezavisan Javni RTV servis u BiH više ne postoji
Pravnik i medijski ekspert Mehmed Halilović naveo je kako nije upoznat sa detaljima i biografijama svih kandidata koji su se prijavili na pozicije urednika na BHT-u, ali da je sam njihov odabir sporan jer je rađen po nacionalnom ključu.
"Ja nisam ni protiv tog nacionalnog ključa jer ne smijemo zaboraviti da u svakoj našoj etničkoj zajednici i van nje kod ljudi koji se deklariraju na ovaj ili onaj način postoje vrlo kvalifikovane osobe i najgora je varijanta kad se taj nacionalni ključ poveže sa nacionalnim partijama i onda dobijemo ovakav rezultat. Ne ulazim u individualne kompetencije, ali osporavam način izbora kandidata na takve pozicije", kazao je Halilović.
Javni RTV servis u BiH već odavno nestaje
Mehmed Agović, bivši generalni direktor BHRT-a, istakao je kako Javni RTV servis u BiH već odavno nestaje i da se razara zahvaljujući ulozi Upravnog odbora. Dodao je da se samostalnost i nezavisnost Javnog RTV servisa narušava samim tim što ovaj odbor odabire urednika programa. To znači da bi neko postao urednik u Javnom RTV servisu mora imati njegovu saglasnost i blagonaklonost.
"Za mene je iznenađenje da je ovakav izbor kandidata za urednike u Javnom RTV servisu napravljen. Moram konstatovati da zahvaljujući Upravnom odboru Javni RTV sistem u BiH više pravno i faktički ne postoji jer elementarna spona prikupljanja prihoda od RTV takse više ne postoji. Prema mom mišljenju, odavno je Upravni odbor prešao dozvoljenu crvenu liniju u procesu javnog emitiranja kada je donio odluku da on sam može birati novinarski i urednički kadar, a to bi s druge strane trebali raditi profesionalci iz novinarske struke", naglasio je Agović.
Oba sagovornika su se posebno osvrnula na odabir urednika dokumentarnog programa BHT 1, novinara Tvrtka Milovića, čije je samo kandidovanje bilo sporno. I javnost je negativno reagovala zbog njegovog govora mržnje, međutim, Upravni odbor to nije uzeo u obzir.
"Prije svega mislim na neke od javnih istupa Tvrtka Milovića, pogotovo na društvenim mrežama, što dovodi u pitanje kompetenciju, ali i kvalifikovanost za obavljanje jednog takvog posla na Javnom servisu. Da li će Javni servis zbog toga sebe dovesti u pitanje, to je stvar koju tek treba da vidimo. Bojim se da nije samo taj izbor ono što dovodi u pitanje Javni servis, nego su to prije svega politički pritisci koji se prave prema Javnom servisu, ekonomska nestabilnost, a na kraju je najveća odgovornost Upravnog odbora koji je donio takve odluke", naveo je Halilović.
S druge strane, Agović je podsjetio da svaki Javni RTV servis podrazumijeva potpuno nezavisan i osposobljen urednički kadar. Naglasio je da bi se takva uređivačka politika trebala kreirati tako da građani koji plaćaju RTV taksu budu uvjereni u tu nezavisnost, što trenutno nije slučaj.
"Ako urednički kadar bira politika, onda se to ne može desiti. Ovo je eklatantan primjer kako se političkim nalogom kreira urednički tim s ljudima koji u javnosti pokazuju sasvim suprotne intencije, razmišljanja i politička gledanja koja nemaju nikakve veze s novinarstvom. Onda se dovodi u pitanje zapravo taj proizvod koji će napraviti Javni RTV servis", pojasnio je Agović.
Tvrtko Milović kritikovan zbog govora mržnje
Nije poznato po kojem kriteriju je Milović postavljen za urednika dokumentarnog programa, s obzirom da nema gotovo nikakvog iskustva u radu u toj novinarskoj branši, ali je na društvenim mrežama kritikovan zbog govora mržnje.
Posebno je komentarisan status koji je objavio na svom Facebook profilu o ubijenoj djeci u opkoljenom Sarajevu.
"Kada sam stigao u Sarajevo 2007. govorilo se o 900 djece. Kasnije je (naravno), zaokruženo na 1000. Kada je bila Pašovićeva izložba sa stolicama već je bilo 1100 malih stolica za ubijenu djecu. Evo sad vidim naraslo na 1602. Jadna djeca...", napisao je Milović.
Jednom prilikom je aludirao kako bi Hrvatska trebala uvesti vize za korisnike pasoša BiH izjavivši: "Suverena država sebi ne smije dozvoliti da ubojice njenih sugrađana neometano ljetuju i prolaze kroz Hrvatsku svake godine".
Imao je opaske i o genocidu u Srebrenici i brojne druge izjave koje su podizale prašinu, a Halilović je prokomentarisao da su upravo ovakve izjave sporne i da se nažalost u našoj državi uvijek biraju podobni, a ne ljudi koji su kvalifikovani za neki posao.
"Mislim da je ustvari nužno i potrebno uključiti mnogo više faktora u jedan takav izbor prije svega novinarske zajednice unutar takvog kolektiva, zatim nevladine organizacije koje su korektiv vlastima ili bi morale biti i naravno upravljačke strukture, na ovaj način ja mislim da je to jedna propuštena prilika i zato nam se dešava ovakva situacija", pojasnio je Halilović.
Kandidat za urednika dokumentarnog programa BHT 1 bio je nagrađivani reditelj Srđan Šarenac
S druge strane, kandidat za poziciju urednika dokumentarnog programa bio je i nagrađivani filmski reditelj, scenarist i producent Srđan Šarenac s 20 godina iskustva u radu u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Francuskoj i Njemačkoj.
Magistrirao je filmsku režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, a potom završio Master iz audiovizuelnog menadžmenta na Media Business School u Rondi, u Španiji, a posjeduje i diplomu postdiplomskog studija iz scenaristike Binger Film Laba u Amsterdamu. Njegovi filmovi su prikazani na 200 filmskih festivala gdje je osvojio 20 nagrada.
Na upravo završenom When East Meets West marketu u Trstu, Srđan Šarenac je osvojio nagradu Hot Docs za novi dugometražni film “Izbor za Miss Zatvora”. Na poziciju urednika dokumentarnog programa na BHT 1 se prijavio prošle jeseni kada je poništen konkurs te ponovo i ove godine kada su ga opet zvali na intervju.
"Nisam dobio nikakvu obavijest da li sam ili nisam primljen, niko mi nije ništa javio. Ja ove godine spremam dokumentarni film koji prijavljujem za Oscara. O sebi mogu da govorim samo kroz brojeve: do sada sam snimio 15 filmova koji su prikazani na 200 filmskih festivala gdje sam dobio 20 međunarodnih nagrada. Moji filmovi su distribuirani u 60 zemalja svijeta. Ruski film 'Put' koji sam producirao iz BiH bio je prikazan u 60 kina u Americi. Ali šta mogu ja kada nisam član stranke, a možda su to bili uslovi", rekao nam je reditelj Šarenac.
On je istakao kako su mu na intervjuu rekli da ima najbolje reference, ali da je posao urednika dokumentarnog programa na kraju ipak dobio stranački čovjek.
"Prvi put kad je poništen konkurs vjerovatno je direktor to morao uraditi da se ne bi zamjerio urednicima. Ovdje je zapravo riječ o velikom nezamjeranju, da niko ništa ne smije reći protiv bilo koga. Pa mi u BiH nemamo ni filmsku kritiku svaki film je odličan. To znači da smo u jednom velikom živom blatu jer ne možemo znati da li je ono što stvaramo dobro ili nije", ispričao nam je Šarenac.
Srđan Šarenac je u periodu od 2015. do 2016. godine bio predsjednik nadzornog odbora najstarijeg pozorišnog festivala MESS, ali je naveo kako je smijenjen s te pozicije zato što nije pripadnik vladajuće stranke SDA.
"Vlada KS me je smijenila zato što nisam član SDA. Rekli su mi da su oni osvojili vlast i da je to njihovo mjesto", prokomentarisao je.
Izbor urednika na BHT-u prokomentarisao je i reditelj Dino Mustafić na svom Twitter profilu.
"Moj cijenjeni kolega, dokumentarni reditelj Srđan Šarenac odbijen je na konkursu za Urednika dokumentarnog programa BHRT-a na koji je imenovan čovjek bez referenci, poznat po negiranju i relativizaciji zločina, novinar Tvrko Milović. Ne postoji adekvatna riječ koja opisuje mučninu!", napisao je Mustafić.
Moj cjenjeni kolega, dokumentarni reditelj Srđan Šarenac odbijen je na konkursu za Urednika dokumentarnog programa BHRT-a na koji je imenovan čovjek bez referenci,poznat po negiranju i relativizaciji zločina,novinar Tvrko Milović. Ne postoji adekvatna riječ koja opisuje mučninu!
— Dino Mustafic (@MdinoDino) March 14, 2018
