Očekivani dolazak papinskog izaslanika dodatno je naelektrisao atmosferu, a javnost naveo na špekulacije čak i o tome da bi turizam u Međugorju mogao doživjeti brodolom u slučaju konačnog negativnog stava iz Rima.
Još od početka priče o ukazanjima Gospe u Međugorju traju polemike o vjerodostojnosti tih navoda. Mostarski biskupi, kako aktuelni Ratko Perić, tako i njegov prethodnik Pavao Žanić, više su puta kazali kako se u Međugorju ništa nije desilo.
Kako u iščekivanju papinskog izaslanika nijedna strana ne želi dodatno istupati, za komentar smo upitali doktora Juricu Botica iz Splita, stručnjaka za političku geografiju i geografiju religije.
Nije Međugorje samo predmet polemike
"Vjerodostojnost međugorskih ukazanja prvenstveno je vjersko pitanje o kojem će Sveta stolica prije ili kasnije zauzeti konačan stav, pa stoga nije opravdano niti utemeljeno nesuglasje između stava mostarsko-duvanjskog biskupa Ratka Perića i lokalnih franjevaca o međugorskom fenomenu sagledavati a priori u kontekstu tradicionalnih rivaliteta dijecezanskog i redovničkog klera u Hercegovini. Podsjetimo, dolaskom austro-ugarske vlasti u Bosnu i Hercegovinu u 19. stoljeću, u ovu zemlju vraća se redovna crkvena organizacija i zauzima prostor u kojem je pod osmanlijskom vlašću franjevački red imao apsolutni monopol među katoličkim vjernicima, što je prouzrokovalo niz otvorenih pitanja između svjetovnog i redovničkog, prije svega franjevačkog dijela katoličkog klera", podsjeća Botić da polemika sa sličnim akterima traje stoljeće i pol.
O odnosu redovne crkve i franjevaca, koji vode i međugorsku župu, Botić još kaže:
"Naime, dok su s jedne strane franjevci isticali vlastite zasluge u očuvanju katoličanstva u Bosni i Hercegovini u vrijeme osmanlijske vlasti i bliskost narodu, biskupi su insistirali na poštivanju crkvene hijerarhije i vjernosti papi. Iz novije povijesti posebno je poznat tzv. Hercegovački slučaj, kada je određeni broj fratara kažnjen otpuštanjem iz franjevačkog reda i zabranom obavljanja službe župnika. Ako se ponovno vratimo na fenomen međugorskih ukazanja, za koje biskup Perić kategorički tvrdi da nisu autentična, a lokalni fratri ih priznaju, konačan stav Svete stolice o ovom pitanju mogao bi značajno utjecati na odnose biskupa i franjevaca".
Ipak, sve ove godine Međugorje je raslo i stasalo u veliki centar religijskog turizma, privlačeći milione hodočasnika iz cijeloga svijeta, postavši uz Sarajevo uvjerljivi turistički lider u našoj zemlji.
Mjesto vidljivo raste
Ako nekoliko godina niste dolazili, prvo što primijetite je da mjesto raste visokom progresijom. Teško je to izmjeriti i nepouzdane naše statistike nisu saveznik, ali smo dojma da se u posljednjih desetak godina broj hotela i pansiona najmanje utrostručio.
Brojevi dolazaka motivirali su ugostitelje za dodatne investicije. Godišnji brojevi hodočasnika prelazili su milion, ali zadnjih godina osjetio se značajan pad. Ostale su enigme da li to pripisati ekonomskoj krizi ili nečem drugom, prije svega negativnom stavu Vatikana.
Ekipa portala Klix.ba u Međugorju je zatekla, kako to tamošnji domaćini kažu, klasičan, mirni vansezonski dan. Rijetke su, ali primjetne grupe hodočasnika, na svakom koraku se nešto gradi ili popravlja, najbrojnije su grupe građevinskih radnika.
Pad dolazaka s glavnog talijanskog tržišta
Radnici po dućanima i suvenirnicama nevoljko razgovaraju s novinarima, oni rijetki koji se upuste u dijalog kazat će vam da je prošla godina bila lošija nego inače. Zašto je tako pokušali su nam objasniti u Turističkoj zajednici.
Željko Vasilj, voditelj međugorskog ureda Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona, kazao je da su u prošloj godini imali pad od pet posto na glavnom tržištu, a to je Italija.
Najbitnija je kupovna moć
"Za nas je to posebno bitno jer hodočasnici iz te zemlje obuhvataju polovinu ukupnog broja dolazaka, pa se svaki pad osjeti. Možda je dio tog pada uzrokovan ovim, da tako kažem, crkvenim polemikama o statusu svetišta, ali sigurno je da ponajviše utječe loša ekonoska situacija u samoj Italiji. Ništa nema tako jak utjecaj na turizam kao ekonomska kriza, a Italija je posebno prošle godine bila u padu", govori nam Vasilj.
Iz Turističkog ureda u Međugorju kažu kako su medijska interesovanja ogromna te da pojedini mediji prenaglašavaju situaciju, ali smireno kažu da će glavna sezona kazati mnogo više.
Poljski nadbiskup trebao bi privući Poljake
"Sada je još uvijek u toku onaj mirniji dio sezone, a kada prava sezona krene s prvim danima aprila, moći ćemo govoriti otvorenije i tačnije da li su ove priče uzrokovale značajniji pad broja turista. Pomno pratimo ekonomska kretanja u Italiji i ona su ove godine obećavajuća", zaključuje Vasilj.
Skori dolazak posebnog izaslanika pape Franje za Međugorje, nadbiskupa Henryka Hosera, ne mora negativno utjecati na turističke brojeve u Međugorju, mudro promišljaju turistički radnici.
"Izaslanik dolazi iz Poljske, a to je po brojnosti naše drugo tržište, te vjerujemo da će sam nadbiskup privući poljske hodočasnike u tom periodu. On će ovdje biti nekoliko mjeseci, vjerujemo da će to donijeti još značajniji priliv hodočasnika. Bez obzira na sve, ona prava sezona koja traje od aprila do oktobra, reći će mnogo više", kazao nam je Vasilj iz Turističke zajednice.
Peti put u Međugorju
Šetajući Međugorjem susreli smo simpatičan bračni par iz Engleske, koji se rado fotografisao i za razliku od domaćih, vrlo rado govorio o svom pogledu na svetište.
"Mi smo peti put ovdje i od vas prvi put čujemo da postoje bilo kakve polemike. Nas to mnogo ne dira, mi se sjećamo vlastitih uspomena i dođemo svaki put kad nam značajno zatreba mira i spokoja. Prvi put smo u ovo doba godine, kad nema gužva koje nastaju za vrijeme ili poslije Uskrsa, te baš komentarišemo kako je ovo pravo vrijeme za doći i tražiti vlastiti mir", kazali su nam potpuno neopterećeni bilo čim vanjskim.
Strijelci osvajaju medalje, ali nedostaje podrška: Farah Onešćuk briljirala u Srbiji
