Priča o trećem entitetu sa većinskim hrvatskim stanovništvom unutar države BiH stara je više od dva desetljeća. Posebno je potenciraju čelnici hrvatskih stranaka sa nacionalnim predznakom.
U nedavnom razgovoru za portal Klix.ba, predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća Bosne i Hercegovine (HNVBiH),fra Luka Markešić, upravo je govorio o štetnosti priče o trećem enitetu.
Prema njegovim riječima, politika traženja trećeg entiteta ili ekskluzivne hrvatske teritorije unutar FBiH jeste "zapravo nastavak one politike koja je ima u sebi zlu ideju o podjeli BiH".
"To je politika uništenja BiH kao jedne cjelovite zemlje. Uopće podjela BiH na entitete je protiv prirode ove zemlje, protiv države BiH. Traženje trećeg entiteta je nastavak te politike. Tu politiku treba ostaviti, treba ostaviti uopće projekt stvaranja trećeg entiteta. Mjesto da se ide s procesom nestajanja entiteta, i jednog i drugog, oni sada traže treći entitet. Što neko ne bi tražio četvrti entitet", pita Markešić.
Prema njemu, politika etničke podjele u BiH je nastavak one politike koja je bila uzrokom i rata.
"Ta politika je uzrok rata. Ta podjela prema etničkim područjima. Ako se nastavi ta etnitizacija teritorija, to je vođenje politike ka jednom ratnom mentalitetu. To opet može biti uzrok rata. Ne trebamo se mi zavaravati. Kažu: 'Neće biti rata'. Šta neće biti rat!? Bit će rata ako ljudi hoće rat. Rat žele oni koji žele ljude ovdje podijeliti. Ta podjela je uzrok neprijateljstva, a ne mirenja ljudi. Treba stvariti mir. Mir se stvara prihvaćanjem drugih, i to na cijeloj teritoriji BiH, a ne etnitizacijom teritorija. Ne može se BiH tako podijeliti", naglasio je on.
"Potrebno novo uređenje"
U ranijim izvještajima analitičari ICG-a nisu se ustručavali poricati činjenični ustavni okvir BiH odnosno koncept konstitutivnih naroda zauzimajući se za centralizaciju i unitarizaciju kao političko-administrativni koncept najprimjereniji za BiH.
Međutim, posljednji izvještaj iznenadio je mnoge jer se u njemu mogu prepoznati elementi podrške ideji uvođenja entiteta s hrvatskom većinom.
Kritikujući domaće vlasti riječima da "bosanski lideri, uz međunarodnu podršku, moraju započeti ubrzanu potragu za novim ustavnim utemeljenjem zemlje" i da "srce problema u Aneksu 4. Daytonskog mirovnog sporazuma, poznatog kao ustav" zamjerajući što Ustav BiH "definira BiH kao državu dva entiteta, efektivno, ali ne i eksplicitno federalnu, ali također i državu tri konstitutivna naroda (Bošnjaka, Hrvata, Srba), i paralelno s time, svih građana".
Međunarodna krizna grupa navodi da je u BiH "potrebno novo uređenje: normalna federacija, teritorijalno definirana, bez posebne uloge konstitutivnih naroda, ali takva da odgovara interesima svoje tri zajednice i pravima svih građana".
"Nema ničeg nužno pogrešnog u vezi s hrvatskim entitetom. On bi mogao riješiti mnoge probleme: ne bi bilo više potrebe za kantonima i odnosi između države i entiteta, kao i između entiteta i općina, mogli bi biti konzistentni u cijeloj Bosni", navode u izvještaju.
Strahovi o referendumu neutemeljeni
Nadalje, navode u izvještaju, da je "glavna prepreka entitetu s hrvatskom većinom politička što je veoma uvredljivo za Bošnjake. Ipak, obrazloženje njihovog odbijanja zvuči prazno".
Dodaju da su strahovi od referenduma o istupanju "hrvatskog entiteta" iz BiH neutemeljeni, s obzirom da to za skoro 20 godina nije učinila ni teritorijalno mnogo kompaktnija RS.
Činjenica je da se mape o podjeli Bosne i Hercegovine pojavljuju sve češće u posljednje vrijeme. Priču o "trećem entitetu" najteže doživljavaju Bošnjaci u hercegovačkim gradovima u kojima nisu većina. Oni su na svojoj koži, kako je nedavno za agenciju NAP kazao mostarski književnik Ibrahim Kajan, već jednom doživjeli smrtonosne užase u toj istoj, "premijernoj" paradržavi koja se zvala "Hrvatska Republika Herceg Bosna".
Kako će bošnjački politički lideri reagirati na ovaj izvještaj, ostaje da se vidi. Činjenica je da je ovaj izvještaj došao je u nevrijeme, odnosno periodu kada ga mnoge stranke čije većinsko biračko tijelo čine Hrvati, mogu iskoristiti u predizborne svrhe. Što će, sudeći prema dosadašnjem ponašanju, biti i učinjeno.
