Međunarodna zajednica predložila tri varijante izmjena Izbornog zakona, a sve idu u korist HDZ-a
Sekretar Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Josip Merdžo rekao je gostujući na Našoj TV kako su predstavnici međunarodne zajednice ponudili riješenje, no da je bošnjačka strana i to odbila.
"Međunarodna zajednica je spominjala odnosno predstavnici njeni su spominjali određene modele koji se odnose na analizu pojedinih pragova zastupanja prilikom izbora u Dom naroda. Zatim, tu je bila varijanta takozanog ad hoc kluba gdje bi svi, u županijske skupštine, izabrani Hrvati Bošnjaci i Srbi se sastali nakon izbora i izabrali tih po 17 izaslanika u Federalni dom naroda", kazao je Merdžo.
On ističe kako su predstavnici HNS-a jasno rekli da je to sasvim korektno, da je bitan princip koji će omogućiti da legitimni predstavnici izaberu legitimne predstavnike u Dom naroda.
"Kazali smo da se taj prijedlog korigira tzv. dioničkim modelom da, primjerice, izabrani Bošnjak i Srbin iz Zapadnohercegovačkog kantona ne utječu dominantno na ishod glasovanja bošnjačkih ili srpskih predstavnika po ostalim kantonima to bi se odnosilo i na hrvatski narod. Dakle, da se uključi koeficijent koji bi nosio taj postotak zastupljenosti pojedinog naroda po kantonima skladno presudi Ustavnog suda BiH koja kaže da je to dom konstitutivnih naroda, a ne kantona", pojasnio je Merdžo, dodajući kako su bošnjačke stranke odbile i taj model.
Bošnjaci ne prihvataju prijedloge međunarodne zajednice
Kako kaže, bošnjačke stranke su iznalazile "nekakve razloge" zašto to možda i ne bi bilo najprikladnije i najbolje bez nekih značajnih argumenata. On smatra kako predstavnici Bošnjaka žele zadržati status quo, insistirajući na tome da odredba Ustava Fedeacije, da se iz svake županije bira po jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda, koju je u Izbornom zakonu Ustavni sud BiH proglasio neustavnom, diskriminirajućom i poništio.
"U biti oni bi željeli da se ona i dalje primjenjuje iako je suštinski neprimjenjiva", kazao je Merdžo.
Prema ponuđenim zaključcima, SDP-ov i DF-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona nema podršku međunarodne zajednice. Stav EU glasi: "Presudu u predmetu Ljubić provesti u Parlamentarnoj skupštini BiH, a ne u Parlamentu Federacije BiH". Stranci predlažu proširenje Doma naroda FBiH i primjenu popisa iz 2013. godine.
Presudu u predmetu Ljubić provesti odmah, presudu u predmetu Sejdić-Finci rješavati kasnije. Ovo je suština zaključaka koje Međunarodna zajednica predlaže bh političarima tokom razgovora o izmjenama Izbornog zakona BiH.
Prema dokumentu koji je u posjedu Žurnala, predstavnici Međunarodne zajednice zatražili su od političkih stranaka da se "obavežu provesti odluku Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić uključujući proporcionalniji odnos između političkih predstavnika i stanovništva koje predstavljaju". U istom zaključku je navedeno da bi sve to "trebalo provesti putem Parlamentarne skupštine BiH".
Pojednostavljeno, Međunarodna zajednica ovim se zaključkom, praktično, izjasnila protiv SDP-ovog i DF-ovog prijedloga izmjena Izbornog zakona kojim su ove dvije političke partije pokušale provesti presudu Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, a koja se odnosi na izbor delegata u Dom naroda FBiH.
Prioritet slučaj Ljubić, Sejdić i Finci dijele šesto mjesto
Krajem prošle godine, podsjećamo, predsjednici ove dvije stranke saopćili su da su u Parlament Federacije BiH uputili izmjene Izbornog zakona "držeći se Ustava FBiH i primjenjujući popis iz 1991. godine". O tim izmjenama zakona, Nermin Nikšić i Željko Komšić informisali su Larsa Gunara Wigemarka, koji je, kako su kazali tada, "bio iznenađen ponuđenim rješenjima".
No, tri mjeseca poslije u Delegaciji EU u BiH predstavnicima političkih partija ponuđen je zaključak u kojem je navedeno da bi presuda u predmetu Ljubić trebala biti provedena putem Parlamentarne skupštine BiH. Time je jasno stavljeno do znanja da aktualni prijedlog izmjena zakona koji se nalazi u proceduri u Parlamentu Federacije BiH nije prihvatljiv za međunarodnu zajednicu. A upravo tim prijedlogom izmjena Izbornog zakona – određene su kantonalne kvote delegata u Domu naroda FBiH, koje nisu u skladu sa zahtjevima HDZ-a BiH.
Kada je u pitanju popunjavanje klubova u Domu naroda FBiH, Wigemark i njegovi saradnici predlažu rješenje u zaključku broj četiri.
"Opcija prošireni sastav Doma naroda smatra se najodrživijom u postizanju dogovora", navedeno je u dokumentu koji je ponuđen bh političkim partijama.
U okviru tog zaključka, Međunarodna zajednica predlaže tri opcije.
Prema prvoj opciji, prag za izbor delegata bio bi 1 posto od ukupnog broja tog naroda u FBiH prema popisu iz 2013. godine. To znači da bi predstavnik određenog konstitutivnog naroda iz kantonalne skupštine mogao biti izabran za delegata u Dom naroda FBiH ukoliko u kantonu u kojem je izabran živi 1 posto od ukupnog broja njegovog naroda u Federaciji BiH.
Izračunom se dolazi do rezultata da Hrvat iz BPK ne bi mogao izabran u Dom naroda FBiH, niti bi Bošnjaci i Srbi iz Zapadno-hercegovačkog kantona mogli biti izabrani za delegata u Dom naroda.
Drugo rješenje koje predlaže Međunarodna zajednica je formiranje tzv "super klubova". Svi kantonalni zastupnici iz cijele Federacije BiH bi formirali klubove naroda, a onda bi, glasanjem, izabrali po 17 delegata u Dom naroda FBiH. Suštinski, najmanje 80 posto delegata iz reda hrvatskog naroda bilo bi izabrano iz kantona u kojima vlada HDZ BiH što bi toj stranci otvorilo prostor za uspostavljanje potpune dominacije u Federaciji BiH.
Treći prijedlog, prema informacijama Žurnala, podrazumijeva povećanje broja delegata u klubovima sa 17 na 24. Tada bi se primjenjivalo pravilo iz prijedloga 1, tj. kvota od 1 posto na osnovu popisa iz 2013. godine.
Kada je u pitanju provedba presuda Evropskoh suda za ljudska prava u predmetima Sejdić-Finci, Pilav i Zornić, Delegacija EU sa Larsom Gunarom Wigemarkom na čelu to tretira tek šestim zaključkom.
„Neprovedene presude trebaju se rješavati na putu BiH ka EU“, predložila je Međunarodna zajednica domaćim zvaničnicima.
Ovako izgledaju protesti u Beogradu iz zraka: U centru grada okupilo se na hiljade građana
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
