Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama: Podržavateljski publicitet ohrabruje nasilnika
Mujić je podsjetila da na ovaj dan započinje "Narandžasta kampanja", odnosno 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja, kako bi se skrenula pažnja javnosti da žene ne smiju da trpe i kriju nasilje, već da moraju biti zaštićene, a nasilnici najoštrije kažnjeni.
"Fondacije CURE svake godine organizuje uličnu akciju ili performans i na taj način počinjemo sa kampanjom 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja. Uličnom akcijom želimo skrenuti pažnju javnosti, ali i vladajućim organima da je neophodno raditi na usvajanju nulte tolerancije na nasilje kako nam je i propisano Istanbulskom konvencijom", opisala je Mujić.
Naime, ovogodišnja poruka ulične akcije glasi "Odlučne cure dižu glas protiv ratova, femicida i nasilja".
"Želimo skrenuti pažnju na žrtve femicida i na nasilje nad ženama koje se dešava svake sekunde na planeti, koje često završava ubistvom. Žrtve femicida imaju sličnu sudbinu, a to je da su do smrti bile zlostavljane i izložene različitim oblicima nasilja", podsjetila je Mujić.
Napomenula je i da smo u 2023. godini suočene/i sa neefikasnim sistemom u Bosni i Hercegovini kada su u pitanju slučajevi nasilja i femicida nad ženama i djevojčicama.
"Možemo reći da su neke od mjera koje se nalaze u Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH neefikasne i vrlo ih je teško sprovoditi, ili ukoliko ih je i moguće sprovoditi potrebna je dodatna fokusiranost i posvećenost nadležnih organa u kontekstu praćenja implementacije određenih mjera", rekla je Mujić i dalje objasnila da izricanje mjere bez praćenja implementacije nema svrhu, pogotovo ukoliko govorimo o nasilnim osobama kojima ne znači apsolutno ništa ukoliko određenu mjeru prekrše jer ne postoji dovoljno stroga sankcija koja bi ih eventualno spriječila da ne krše mjere.
"Naprimjer mjera iz Člana 12 glasi: 'Zabrana približavanja žrtvi nasilja u porodici'. Ova mjera je totalno neefikasna, neprovodiva u praksi i toga su svjesni i nadležni organi ali i počinitelji nasilja i zbog toga se ova mjera vrlo često krši i nerijetko praksa nam pokazuje da upravo u momentu prekršaja ove mjere najčešće dođe i do femicida", upozorila je.
Također, skrenula je pažnju i na Istanbulsku konvenciju koja jasno ukazuje da su države članice dužne da obezbijede sprovođenje regulatornih obaveza – domen zakonodavnog regulisanja pitanja i operativnih obaveza – domen obezbeđenja implementacije.
"Prema Istanbulskoj konvenciji države članice su obavezne da preduzmu neophodne zakonodavne ili druge mjere kako bi osigurale da žrtve imaju pristup uslugama koje olakšavaju njihov oporavak od nasilja. Ove mjere treba da obuhvate u oblasti zaštite žrtve usluge kao što su pravno i psihološko savjetovanje, finansijska pomoć, smještaj, obrazovanje, obuka i pomoć pri zapošljavanju. Istanbulska konvencija zahtjeva da usluge budu lako i efikasno dostupne ženama ili djeci sa invaliditetom bez diskriminacije po bilo kom osnovu", razjasnila je Mujić.
Istaknula je da je u BiH društvo vrlo patrijarhalno koje njeguje negativne oblike tradicije, među kojima je i prisustvo nasilja gdje su žene učene da trpe nasilje, a muškarci su ohrabrivani da čine nasilje.
"Patrijarhat je jako teško iskorijeniti, naučene norme ponašanja koje se prenose iz generacije na generaciju je teško iskorijeniti bez edukacije i sankcije. To smo mogli vidjeti u prethodnom periodu gdje je bio prisutan veliki broj podržavatelja/ica nasilnika i osoba koje vrše nasilje. Možemo zaključiti da nasilje ima vrlo značaj podržavateljski publicitet što samim tim ohrabruje osobe da postanu ili da nastave biti nasilni", navela je.
Uputila je poruku da kao društvo nosimo odgovornosti.
"Naša riječ postaje javna u svakom momentu kada je izgovorimo ili napišemo na društvenim mrežama. Važno je da smo svjesni/e toga i da mirno sami sa sobom stojimo na pravoj strani istine i historije i da samim tim budemo mirni sami sa sobom. Bojim se da su se ljudi otuđili sami od sebe i zbog toga im je teško razlučiti dobro od lošeg kao i istinu od laži", konstatovala je Mujić.
Za problem navodi i činjenicu da mladi ljudi tokom formalnog obrazovanja nerijetko uče vrlo stereotipno o ulozi žene u društvu, kao i o pojedinim manjinskim i marginalizovanim grupama, čime se gradi nezdravo društvo.
"Kazne za počinioce nasilja su prilično motivirajuće i samim tim počinioci nasilja osim što ranije nisu bili educirani o tome da je nasilje neprihvatljivo dodatno nisu ni adekvatno sankcionisani. Ovdje se javlja problem koji je višeslojan i duboko ukorijenjen u društvu i upravo zbog toga je neophodno raditi na edukaciji kako mladih ljudi, tako i državnih službenika u policiji, centrima za socijalni rad, tužilaštvima, sudovima, ali paralelno i na pooštravanju kaznenih politika za počinioce nasilja i raditi na konkretnoj izmjeni zakonske legislative", poručila je.
BiH ima dvije SOS linije i obje su besplatne i aktivne za pozive. Za savjet šta da radite, pozovite ili 1265 za FBiH ili 1264 za RS da biste dobili prvostepenu psihološku i socijalnu podršku. Da biste prijavili nasilno djelo, pozovite policiju na broj 122.
