Međunarodni dan migranata: Kako provode dane u BiH, šta rade i gdje idu
Vlasti Bosne i Hercegovine već četiri godine pokušavaju da se izbore s migrantskom krizom.
Od početka 2018. godine najveći teret je na Unsko-sanskom kantonu koji graniči sa susjednom Hrvatskom i odakle migranti i izbjeglice žele dalje u neku od zemalja Evropske Unije.
Od 2016. godine broj migranata u BiH u konstantnom je porastu, saopćavaju zvanične institucije. Prema podacima Službe za poslove sa strancima od početka 2020. godine do danas registrovano je 15.883 migranata, što je za 44 posto manje u odnosu na isti period prošle godine.
Najveći broj migranata dolazi iz Pakistana, Afganistana, Bangladeša, Iraka i Maroka
"Služba za poslove sa strancima je 2019. godine registrovala 29.302 migranta, dok je 2018. godine registrovano 23.902 migranta, što je od početka 2018. godine do danas u ukupnom zbiru 69.087 migranata. Najveći broj migranata dolazi iz Pakistana, Afganistana, Bangladeša, Iraka i Maroka", kaže nam Mirsad Buzar, zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima.
Provodeći pojačane operativne aktivnosti usmjerene na kontrolu kretanja i boravka stranaca na području USK, inspektori Službe za poslove sa strancima utvrdili su da na lokalitetu Bosanske Bojne, u neposrednoj blizini granice s Hrvatskom u napuštenim objektima boravi nekoliko desetina migrantskih porodica.
Služba za poslove sa strancima je u saradnji s Graničnom policijom BiH, Ministarstvom unutrašnjih poslova USK i Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM), s navedenog lokaliteta izmjestila i u Privremene prihvatne centre smjestila 53 migrantske porodice s ukupno 199 članova, od kojih je 105 djece.
"Tokom provođenja ovih aktivnosti identifikovana su i dva maloljetnika bez pratnje kojima je određen privremeni staratelj. Svi migranti su zbrinuti i uz neophodnu medicinsku trijažu su smješteni u skladu s epidemiološkim mjerama za sprečavanje širenja koronavirusa, u izolacijski dio privremenih prihvatnih centara Sedra i Borići, koji su predviđeni za smještaj porodica i ranjivih kategorija migranata", govori Buzar.
Služba je tokom 2020. godine, odobrila ukupno 8.882 boravka stranim državljanima, od čega 8.549 privremenih i 333 stalna boravka u BiH. Najveći broj privremenih boravaka odobren je po osnovu spajanja porodice s džavljaninom BiH (2.470), zatim po osnovu rada s radnom dozvolom (1.989), po osnovu obrazovanja (928), po osnovu spajanja porodice sa strancem (500) i po osnovu rada bez radne dozvole (491).
Kada su u pitanju zemlje iz kojih dolaze strani državljani, najveći broj privremenih boravaka odobren je za državljane Srbije, njih 1.641, zatim iz Turske, njih 1.143, Hrvatske 846, Crne Gore, njih 555, a dalje iz Njemačke, Austrije, Sjeverne Makedonije, Kine i Sjedinjenih Američkih Država, dok je najveći broj stalnih boravaka odobren za državljane Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Austrije i Kine.
U prihvatni centar Blažuj smješteno je 350 migranata, izbjeglica i tražitelja azila koji su prebačeni iz neformalnog kampa Vučjak u Bihaću i koje nije bilo moguće smjestiti u prihvatni centar Ušivak u Hadžićima zbog nedostatka smještajnih kapaciteta.
Također, u prihvatni centar Blažuj dodatno je smješteno 358 osoba koje su prebačene u akciji izmještanja migranata za željezničke stanice u Tuzli, a potom u nizu akcija u saradnji sa Službom za poslove sa strancima i policijom Kantona Sarajevo izvršeno je izmještanje migranata, izbjeglica i tražitelja azila iz napuštenih objekata.
Prosječan period zadržavanja migranata je od 5 do 15 dana
Iz Blažuja nam otkrivaju kako migranti tamo provode dane, čime se bave te kako su na njih utjecale mjere uvedene zbog koronavirusa.
"Osim redovnih obaveza kao što su redovna tri obroka, higijena, registracija, medicinski pregledi, IOM zajedno s partnerskim organizacijama vodi razne aktivnosti, kulturna dešavanja unutar centara, kao što su razna savjetovanja, radionice, psihosocijalna zaštita te niz sportskih aktivnosti. Omogućeno je i obavljanje religioznih obreda", kažu nam iz Blažuja.
Prosječan period zadržavanja migranata je od 5 do 15 dana, međutim ima i dužih zadržavanja, zavisno od vremenskih uslova.
"Mjere zabrane kretanja uzrokovane pandemijom koronavirusa uslovile su duža zadržavanja. Veoma je teško opisati sve aktivnosti u Centru s obzirom na to da se svakodnevno dešavaju različite društvene i edukativne aktivnosti kako bi migranti bili fizički i psihički aktivni. Kada su u stanju mirovanja to utječe na njihovo psihosocijalno stanje", kažu iz prihvatnog centra Blažuj.
Najviše su zastupljena državljanstva Afghanistana, Pakistana, Maroka, Alžira i Bangladeša. U nešto manjem broju su državljani Sirije, Iraka, Nepala, Tunisa, Irana, Gvineje, Gane i drugi.
Kada je riječ o dobnoj skupini, uglavnom su to migranti od 18 do 40 godina. Manji je broj korisnika starijih od 40 godina.
No, ove godine je zabilježen blagi pad u odnosu na prethodnu kada je riječ o broju registrovanih migranata u BiH, pa je tako ove godine registrovano njih 15.750, dok je prošle godine taj broj iznosio 29.196.
Migrantsku populaciju, kažu nam, redovno testiraju u privremenim prihvatnim centrima te se provode sve propisane mjere.
"Migrantima se dijele maske i ostala zaštitna oprema i to ne samo za migrantsku populaciju, već i za osoblje. Lockdown svakako utječe na ovu populaciju ljudi, jer usporava njihovo kretanje i samim tim utječe na njihovo psihičko stanje", govore iz Blažuja.
