Članovi Međureligijskog vijeća ocijenili su da u raspravu o ovom zakonu trebaju biti uključiti svi zainteresirani subjekti koji se bave ovom problematikom, iz vladinog i nevladinog sektora, ne izostavljajući i Međureligijsko vijeće u BiH.
Skupština je to zatražila zaključkom s redovne sjednice polazeći od činjenice da je u općem interesu građana, pravnih i fizičkih osoba u BiH konačno donošenje ovog zakona i zalažući se za jednakost svih subjekata društva u procesu povrata ili obeštećenja za oduzetu imovinu.
- U izbornoj kampanji za prve demokratske izbore, sve političke stranke obećale su povrat imovine oduzete u ranijem društvenom sustavu. To obećanje se ponavljalo u narednim izbornim kampanjama u proteklih 25 godina, a zakon nije donesen isključivo zbog izostanka političke volje - smatraju u Vijeću.
Podsjetili su da su ostale tranzicijske zemlje riješile ovo pitanje donoseći zakone kojima su omogućili povrat imovine ili pravičnu naknadu izvornim vlasnicima u različitim formama i rješenjima, a u BiH događaju se neprimjerena otuđenja imovine koja bi trebala biti predmet denacionalizacije.
Međureligijsko vijeće u BiH nekoliko puta je problematiziralo ovo pitanje dajući sugestije za moguća rješenja problema na principu pravde i pravičnosti, a prošlo je 70 godina od oduzimanja imovine.
