INTERVJU / Mehmed Agović: Opstrukcije iz RS-a su glavna prepreka procesu digitalizacije
Da li će TV stanice nakon 17. 06. nastaviti emitirati program putem analognog signala?
Emitovanje televizijskog programa putem analognog signala nakon isticanja evropskog roka za njegovu zamjenu digitalnim neće biti bukvalno zaustavljeno. Televizijske stanice će, međutim, u ovom slučaju govorimo prevashodno o javnim RTV servisima, praktično emitovati program u potpuno neregularnim uslovima. Čak i programi koji su proizvedeni u digitalnoj formi kao takvi neće biti svrsishodni jer ne postoji digitalna emisiona i prenosna infrastruktura (koju je treba da izgradi država) za dopremu digitalnog sistema zemaljskim putem do krajnjih korisnika.
S obzirom da će zemlje regiona preći na digitalni signal, kako će to utjecati na BiH koja će nastaviti koristiti analogni signal, kao i kako će naša analogni signal utjecati na zemlje u okruženju?
U skladu sa Ženevskim ugovorom iz 2006. od 17. juna ove godine prestaje međunarodna validnost, odnosno pravna zaštita ranije dodijeljenih analognih frekvencija. To praktično znači da će analogni frekventni spektar kojim će se koristiti javni RTV servisi u BiH nakon tog roka objektivno ometati legalne digitalne frekvencije u susjednim zemljama. U slučaju takve pritužbe Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) je dužna naložiti televizijskim stanicama prestanak emitovanja programa na takvim frekvencijama. Istovremeno, u suprotnom slučaju, neće biti štićene analogne frekvencije koje mogu biti “pokrivane” programima koje emituju na digitalnim frekvencijama televizijske stanice iz susjednih zemalja.
U takvim uslovima će, naravno, normalno funkcionisanje prenosa i emitovanje programa javnih emitera u BiH u najvećoj mjeri biti onemogućeno.
Ko je odgovoran zato što BiH nije prešla na digitalni signal?
Vijeće ministara BiH u prošlom sazivu je najodgovornije za neizvršavanje obaveza iz projekta digitalizacije koji je predviđen državnom Strategijom prelaska s analogne na digitalnu zemaljsku radiodifuziju u BiH. Odgovorno je jer nije bilo u stanju prevladati opstrukcije vlasti iz Republike Srpske koje su onemogućile montažu kupljene opreme iz prve faze digitalizacije na objekte javnog RTV servisa (RTRS) u tom entitetu.
Šta više, Vijeće ministara je blokiralo i trošenje već odobrenih sredstava za nastavak projekta digitalizacije koji je na taj način u potpunosti zaustavljen još prije više od godinu dana.
Odgovorno je i VM BiH u novom sazivu i njegovo nadležno ministarstvo koje ništa nije učinilo u proteklih više od dva mjeseca mandata da projekt digitalizacije tretira urgentnim i prioritetnim zadatkom.
Koje su posljedice takvog odnosa vlasti?
Sada možemo govoriti o brojnim negativnim posljedicama zadržavanja analognog signala u radio-difuziji koje će uslijediti poslije evropskog roka za prelazak na digitalno emitovanje.
Naglasit ću kako je izvjesno da će BiH će biti jedina zemlja u Evropi koja nije ispunila svoju međunarodnu obavezu prelaska na digitalni sistem emitovanja u planiranom roku.
Vlast u BiH je tako svoje građane učinila digitalno podijeljenim, neravnopravnim. Iznevjerila je očekivanja ogromne većine građana u zemlji da besplatno primaju digitalni program putem svojih kućnih antena, a to je osnovni smisao digitalizacije zemaljske radiodifuzije u BiH.
Istovremeno je ozbiljno dovedeno u pitanje funkcionisanje javnog RTV servisa i njegove misije u podsticanju demokratskih procesa u zemlji.
Pored toga država se nerazumno odriče višemilionskog finansijskog prihoda koji je mogla ostvariti u ovoj godini od digitalne dividende jer ne čini ništa da što prije dođe do slobodnog frekventnog spektra i usmjeri ga u nove komercijalne tehnologije kao što je, naprimjer mobilna telefonija nove generacije i slično.
Moglo bi se reći da je zaustavljanje projekta izgradnje infrastrukture digitalnog emisionog i prenosnog sistema na nivou države koleteralna šteta politike višegodišnjeg onemogućavanja konačnog uspostavljanja korporativno organizovanog jedinstvenog Javnog RTV sistema BiH za što je objektivna pretpostavka upravo digitalizacija.
Ako bi BiH krenula u proces digitalizacije sada i na tom putu ne bi bilo političkih prepreka, koji je najraniji rok kada bi mogli završiti proces digitalizacije?
Rok završetka ovog projekta podrazumijeva brojne pretpostavke koje treba riješiti. Najviše vremena oduzima tenderska procedura koja s, neizostavnim žalbenim postupkom, traje mjesecima. Posebno je bitan izbor kompetentnog izvođača radova i njegova osposobljenost da završi složen predviđeni posao kvalitetno u kratkom roku.
U našim okolnostima posao je praktično na početku jer je iz prve faze projekta instalirana oprema samo na objektima BHRT-a i RTVFBiH dok je za objekte RTRS-a oprema u skladištu. A bez toga nije moguće započeti nastavak poslova.
BiH je, dakle, izgubila cijelu ovu godinu za završetak projekta digitalizacije. Pod pretpostavkom da se uklone sve političke, finansijske i druge prepreke do kraja ovog mjeseca i aktiviraju sve potrebne procedure i poslovi, mogli bi očekivati završetak radova tek u drugoj polovini naredne godine.
Činjenica je, međutim, da do ovog trenutka pomenute političke prepreke nisu otklonjene. Naprotiv. Iz vladajuće koalicije je najavljen razgovor o uspostavljanju još jednog, četvrtog javnog servisa na hrvatskom jeziku. Ukoliko takva nakana dobije zeleno svjetlo to bi značilo nove probleme u sektoru javnog emitiranja, storniranje postojećeg zakonskog koncepta i dogovor o nekom novom rješenju koje bi vodilo vjerovatno ka etničkoj podjeli javnog medijskog prostora u BiH.
Bojim se da bi u eventualnim takvim okolnostima projekt digitalizacije ponovo ostao u drugom planu.
Šta učiniti sada kako bi se prevazišla ova kriza do okončanja procesa digitalizacije?
Prije svega je neophodno da se među partnerima u vlasti otklone sve političke prepreke i do sada ispoljene namjere u dezintegraciji javnog medijskog sektora u BiH, a projekt digitalizacije tretira kao prioritetan, strateški nužan korak u razvoju države BiH u ostvarivanju njene evropske ravnopravnosti.
Nakon toga bi Vijeće ministara BiH bez odlaganja moralo aktivirati sve resurse za završetak projekta digitalizacije.
Moje mišljenje je da bi, s obzirom na aktuelne okolnosti, Vijeće ministara BiH trebalo da formira poseban stručni tim na nivou države koji bi imao zadatak da neometano završi u cijelosti projekt digitalizacije radiodifuzije u BiH u najkraćem mogućem roku.
