Mehmedović o novcima koji se daju na kupovinu službenih vozila: Od jedne firme se najčešće kupuje
Konkretno, Mehmedović je najviše govorio o kupovini službenih vozila na šta se, između ostalog, vezuje Zakon o javnim nabavkama. Ukazao je da je u protekle tri godine izdvojen vrlo značajan iznos novčanih sredstava za kupovinu službenih vozila, a da se ona najviše koriste u privatne svrhe.
"Prema podacima za period od 2021. do 2023. godine, 75 institucija su u trogodišnjem periodu za kupovinu vozila potrošile više od 13 miliona KM. Od toga, 12 miliona KM u državi, milion za potrebe diplomatsko-konzularne mreže", naveo je Mehmedović na osnovu odgovora koje je dobio na njegovo zastupničko pitanje.
Skrenuo je, potom, pažnju na činjenicu da se službena vozila najviše koriste u privatne svrhe.
"U trogodišnjem periodu, kupljena su 244 skupocjena vozila, većina ovih vozila data je na neopravdano raspolaganje funkcionerima 24 sata dnevno. Predložio sam inicijativu da se stavi van snage stav koji omogućava korištenje službenih vozila kontinuirano, odnosno da se vozila koriste isključivo u službene svrhe", kaže.
Napominje da je tu njegovu inicijativu odbilo Vijeće ministara BiH na sjednici održanoj trećeg oktobra 2023. godine, a da se službena vozila i dalje koriste u privatne svrhe, kako kaže Mehmedović.
"Vijeće ministara je pokazalo izuzetnu bahatost. Aktuelni saziv Vijeća ministara je u dosadašnjem periodu potrošio više od osam miliona KM od ukupnih budžetskih sredstava potrošeno je na kupovinu 150 vozila od četiri firme za koje mediji tvrde da su bliske HDZ-u i SNSD-u. To su MRM Ljubuški, Guma M Mostar, Brčko Gas i jedna firma iz Banje Luke", kaže Mehmedović.
Ističe da je od MRM Ljubuški, zajedno sa podružnicom u Mostaru, kupljeno 60 vozila i za njih je plaćeno 4,5 miliona KM. Dodaje da je od iste firme 2021. godine Granična policija BiH i njen tadašnji direktor Zorana Galić, kupio vozilo u vrijednosti od dva miliona KM.
"Mnoge firme odustaju od tendera jer se unaprijed zna koja firma će biti izabrana", kaže on.
Dodao je, potom, da je inicirao, a potom je i odobreno, formiranje nezavisne vanjske revizorske firme koja će kontrolisati reviziju rada UIO i rada prikupljanja i raspodjele sredstava.
"Od tada je prošlo pet mjeseci a PSBiH nije obaviještena da li se postupila u skladu sa kontrolom revizije rada. Posljednja vanjska revizija je obavljena 2006. godine što govori o nepravilnoj raspodjeli indirektnih poreza", zaključio je Mehmedović.
