Mehmedović za Klix.ba: Hapšenje jednog operativca OSA-e je kap u moru
Upravo o ovim temama za Klix.ba govori Šemsudin Mehmedović, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i predsjedavajući Komisije za vanjsku trgovinu i carine ovog doma.
Mehmedović je u proteklom periodu oštrom i otvorenom retorikom ne samo o ključnim problemima u BiH i prema političkim protivnicima, već i prema rukovodstvu stranke čiji je član (SDA), zaradio brojne simpatije u medijima kao i na društvenim mrežama.
Kako gledate na reformu Zakona o sudovima BiH koja će očigledno biti razvijena na osnovu verzije ovog zakona kojeg je nedavno u Briselu predložilo Ministarstvo pravde RS-a?
Reforma pravosuđa u BiH je prijeko potrebna, ali ne iz razloga koje navodi Dodik i njegov establishment, niti na način kako su to potpisali neki u Briselu u ime BiH. Ne znam ko im je dao mandate da prihvataju nešto što će nas sve vratiti unazad nekoliko stepenica u smislu izgradnje (bolje rečeno razgradnje) pravosudnog sistema, koji treba da obezbijedi osjećaj pravde svim građanima BiH. Ali kako ako se umjesto jednog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) planira još jedno, odnosno dva za dva entiteta, ako se to sve radi pod pritiskom Dodikovog referenduma, sa primjesama Čovićeve kooperativnosti sa njim? Zato me ne brine njihov odnos prema reformi pravosuđa u BiH, jer njima zapravo i nije cilj red i pravda, već naprotiv u nesređenom stanju oni će jedino imati osjećaj sigurnosti, da neće odgovarati za sva zla koja čine ovom narodu.
Podliježu li evropski zvaničnici i međunarodna zajednica u BiH pritisku iz Banja Luke nakon nedavnih najava o referendumu u ovom entitetu?
Veći problem je naša indolentna politička elita koja sada plaća račun loše političke pogodbe sa partnerima, ali i promašaja koje su napravili zbog izostanka političke akcije tj. aktivne uloge u politici. Nažalost pasivna pozicija je sama po sebi uglavnom gubitnička, ali prepustiti da nema niti jednog Bošnjaka na ključnim pozicijama u tri sektora je samo po sebi problem. Zamislite da u sigurnosnom sektoru, sektoru pravde i finansija niko značajan ne odlučuje u ime Bošnjaka, ili neki misle da je dovoljna njihova liderska pozicija ili samodopadljivost da se riješe svi problemi. Očigledno su u zabludi.
Protokol o strukturalnom dijalogu je očigledno potpisan od određenih lica bez saglasnosti onih koji u ime BiH imaju kapacitet da odlučuju, ali uvjeren sam da bi i oni to uradili na isti način da bi pokazali kooperativnost, sa kim, a protiv koga? Za račun BiH sigurno ne.
Šta je po Vama rješenje?
To je reforma pravosudnog sistema, jer je to zaista prijeko potrebno BiH, da bi profesionalizam u provođenju pravde bio iznad političkog razračuna lidera sa neistomišljenicima kako se to radi sada, dok oni koji su činili zla bosanskom narodu odlučuju i dalje u ime naroda ali za račun svoj.
U julu ste izjavili da "sigurnosnim sistemom u BiH upravljaju velikosrpske i četničke policijsko-obavještajne strukture", a nedavno smo svjedočili hapšenju inspektora OSA-e Branislava Trišića, optuženog za ratni zločin. Kako gledate na ovo hapšenje?
Nažalost i ovaj slučaj pokazuje da sam bio u pravu, ali jedan operativac OSA-e je kap u moru. Sjetimo se da je presudom Suda u Hagu rečeno da su genocid u Srebrenici počinile institucije RS-a što znači da su i danas u tim institucijama zaposleni ti ljudi, obzirom na vrijeme koje je proteklo od tada do danas.
Kako je Trišić mogao proći sigurnosne provjere i kakvoj zaštiti od sigurnosnih agencija se mogu nadati građani ukoliko u policijskim i obavještajnim agencijama rade ovi ljudi?
Ranije sam naglašavao da je nužna katarza u političkom smislu te da je nužan zakon o lustraciji kojim bi se iz javnih službi udaljili svi oni koji su grubo kršili ljudska prava u prethodnom periodu, a pogotovo oni koji su činili ratne zločine, kojih je mnogo u institucijama RS-a. Ali za to je neophodna ažurnost pravosudnog sistema koji je veoma trom u BiH, a koji zapravo generira nepravdu te osjećaj izostanka pravde i pravne zaštite za građane BiH. Osjećaj sigurnosti za običnog čovjeka u BiH je na veoma niskom nivou obzirom da upravo u sigurnosnom sektoru još uvijek radi mnoštvo osoba sa nerazjašnjenom prošlošću.
Protekle sedmice od velike važnosti za BiH je bila deblokada izvoza mlijeka. Šta za bh. mljekare i privredu znači ova odluka? Jesu li potezi Vlade Hrvatske donekle doprinijeli da se podigne svijest naših građana o kupovini domaćih proizvoda?
U zlu može biti i dobra, pa je i slučaj blokade izvoza bh. mlijeka od strane Hrvatske potaknuo svijest BH građana da kupuju domaće proizvoda kako bi se bar djelomično revanširali Hrvatskoj za neosnovanu prijavu, koja je u suštini imala za cilj da bh. mljekari izgube tržište u EU i da Hrvatska plasira svoje mlijeko. Ali je očigledno da se u EU nisu dali zbuniti i da se u njoj poštuju pravila i principi koji su iznad dnevne politike i podvala kojima su sklone balkanske politike. Dobro je što se svijest o kupovini bh. proizvoda probudila jer je Hrvatskoj BiH najznačajniji trgovinski partner, ali to će osjetiti tek ako mi na proizvodima i dalje budemo gledali zemlju porijekla i ako budemo kupovali domaće proizvode u domaćim trgovinskim lancima, koji imaju patriotski osjećaj za razliku od stranih lanaca koji su politički podržani od svojih zemalja upravo da bi plasirali svoju robu na bh. tržište.
