Melisa Forić: Grupa profesora u BiH želi mijenjati način izučavanja historije u školama
Profesorica historije na Filozofskom fakultetu Sarajevo i predsjednica ovog udruženja Melisa Forić u razgovoru za naš portal pojasnila je ideju ovog projekta, te otkrila kako je namjeravaju implementirati u procesu obrazovanja.
"Od osnivanja Udruženja EUROCLIO HIP BIH 2003. godine ideja našeg djelovanja je bila raditi na unaprijeđivanju kvaliteta nastave historije u BiH. To smo sve ove protekle godine i nastojali postići kroz različite domaće i regionalne projekte na kojima smo radili i u okviru kojih smo razvili značajan broj dodatnih nastavnih materijala, metodičkih priručnika, analiza, preporuka, ali i dosta raditi na edukaciji i usavršavanju nastavnika kroz obuke, seminare i konferencije. Svjesni svih nedostataka koje važeći obrazovni sistemi u BiH ugrađuju u nastavne programe koji su osnov za provedbu nastavnog procesa željeli smo ponuditi našu viziju kurikuluma koji bi bio jedinstven za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Polazna ideja za naš kurikulum, koji smatramo alternativom svim važećim nastavnim planovima i programima u Bosni i Hercegovini, bili su rezultati istraživanja udžbenika nacionalne grupe predmeta, prije svega udžbenika historije", kazala je Forić.
Nacionalna, pa i nacionalistička perspektiva
Analiza "Čemu (ne) učimo djecu?", objavljena 2017. godine u izdanju koje je radila organizacija Promente- socijalna istraživanja i Fonda otvoreno društvo BiH, a u kojem su učestvovali i neki od članova Udruženja EUROCLIO HIP BIH, kako navodi Forić, pokazala je da u udžbenicima historije izrađenih na osnovu aktuelnih nastavnih planova i programa, dominira jednodimenzionalna, nacionalna, nerijetko i nacionalistička, perspektiva.
"Sadržaji se predstavljaju iz samo jedne perspektive pri čemu koriste redukcija, insinuacija, relativizacija, ignorancija i imputaciju. Pažnja učenika se usmjerava s bitnog na nebitno, izriču se nejasni stavovi, a događaji i pojave tumače se pogrešno ili nepotpuno. Većina sadržaja udžbenika bazirana na faktografiji i usmjerena na prenošenje informacija bez ozbiljne namjere da se učenici i učenice uključe i budu aktivni u procesu učenja. U najvećoj mjeri naglasak je na reprodukciji informacija datih u udžbenicima, a ne na osposobljavanju učenika da identificiraju problem, traže i daju rješenja te procijene njegovu valjanost. Univerzalne ljudske vrijednosti kao što su mir, sloboda, saradnja, ravnopravnost, jednakost, život, odgovornost nisu zastupljene niti se promoviraju kroz udžbeničke sadržaje", kaže Forić.
Upravo su te vrijednosti, navodi naša sagovornica, odabrali kao polazište za kurikulum nastojeći pronaći primjere iz prošlosti koji na najbolji način navedene vrijednosti promoviraju.
"Drugo polazište bila nam je zajednička jezgra nastavnih planova i programa za nastavu historije Bosne i Hercegovine kojom su definirani ishodi učenja u skladu sa ključnim kompetencijama učenika. Izradi kurikuluma prethodilo je istraživanje aktualnih nastavnih planova i programa u BiH, zatim istraživanje nastavnih programa iz europskih zemalja kao i primjera dobre prakse u promoviranju univerzalnih vrijednosti od strane nastavnika iz Europe ali i iz BiH. Tim koji je radio na izradi kurikuluma nastojao je uzeti u obzir sve dobijene rezultate i iskustva te ugraditi ih u ovaj dokument sa najboljom namjerom a to je poticanje na razvoj kritičkog mišljenja i drugih potrebnih vještina kod učenika, nastava bazirana na ishodima učenja i promoviranje univerzalnih ljudskih vrijednosti", ističe Forić.
Sve ideje koje su do sada razvijali nastojali su, kaže, dijeliti među kolegama nastavnicima nastojeći tako utjecati na kvalitet nastavne prakse. Neke ideje su, dodaje, u manjoj a neke u većoj mjeri našle svoj put do krajnjih korisnika, a to su učenici.
Multiperspektivan pristup
"Svaki novi dokument ukoliko je imalo drugačiji predstavlja izazov i za nastavnike jer je teško mijenjati paradigmu i način rada koji se godinama koristi. Stvarne rezultate ovakvog, godinama uvriježenog i u maloj mjeri unaprijeđivanog, pristupa u obrazovanju ćemo vrlo brzo vidjeti kroz objavu rezultata PISA testiranja najavljenog za 3. decembar 2019. godine, i upravo je to momenat kada se trebamo probuditi i inicirati ozbiljne promjene", napominje Forić.
EUROCLIO HIP BIH će, kaže, u narednom periodu nastojati kreirati modele kako bi se navedeni sadržaji mogli implementirati u nastavi kroz multiperspektivan pristup i pristup koji kod učenika potiče kritičko razmišljanje i samostalno zaključivanje, te raditi na edukaciji nastavnika za primjenu ovakvih modela.
"Također vrlo dobro znamo da je teško uticati na donosioce odluka naročito u obrazovnim politikama koje su nesumnjivo jako oružje. Dokument „Alternativnog kurikuluma“ je putem naše web stranice cliohipbih.ba dostupan javnosti, a time i predstavnicima obrazovnih institucija, donosiocima odluka. On je svakako poziv na dijalog u cilju konkretnih promjena, modernizacije, unaprijeđenja i osavremenjivanja našeg obrazovnog sistema. Mi smo spremni da o tome razgovaramo sa prestavnicima svih nivoa vlasti, naročito onima koji primarno misle na dobrobit, potrebe, interese i budućnost naše djece. Nastavnici historije iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine kreiranjem ovog dokumenta pokazali su da je zajednički pristup moguć, pogotovo ako se čovjek i univerzalne ljudske vrijednosti stave u prvi plan te ako se fokusiramo na potrebe i interese učenika", zaključuje naša sagovornica.
Inače, autori ovog alternativnog kurikuluma su Slavojka Beštić -Bronza, Bojana Dujković- Blagojević, Melisa Forić-Plasto, Elma Hašimbegović, Senada Jusić-Dučić, Fahd Kasumović, Marija Naletilić, Edin Radušić i Edin Veladžić.
