Meron: Nadam se da ćemo konačnu presudu Karadžiću izreći u decembru 2018.
Kada je riječ o drugostepenim presudama u predmetima Karadžić i Mladić, Teodor Meron je u intervjuu za BHRT rekao kako je u predmetu Ratka Mladića još prerano određivati datum, jer još nije završeno saslušanje.
"Što se tiče predmeta Karadžić, mi ćemo u Hagu sljedeće sedmice održati saslušanje u žalbenom postupku, trajat će dva dana i do sada dobro napredujemo u ovom predmetu. I moj cilj je, ako to bude moguće, ne mogu vam sada ništa obećati, jer nismo još počeli ročište, nismo još čuli razmatranja sudija, ali moj cilj bi bio negdje u decembru 2018. godine da imamo konačnu presudu. Ja se nadam, ovdje biste rekli inšallah, da ćemo je imati na vrijeme. Ne smijem vam ništa obećati", rekao je Meron.
Dodao je kako su izrekli presudu Šešelju, gotovo godinu dana prije nego što je to bilo planirano.
Meron je za BHRT komentirao činjenicu da nakon presuda stižu različite reakcije te rekao kako etničke grupe i žrtve još uvijek imaju snažne osjećaje o onome što se desilo.
"Ja saučestvujem, dijelim bol žrtava. To je prirodno da će različite grupe različito posmatrati naše presude. Ali, mislim da je dugoročno važno biti svjestan da smo jedna institucija koja se vodi pravom i činjenicima. Jedno uvjerenje koje mogu s vama podijeliti je da su vremenom ljudi sve više uvjereni u to da mi činimo pravu stvar. Jer mi nismo sluge bilo koje pojedinačne zemlje ili političkog sistema. Mi smo sluge prava", rekao je Meron.
Ljudi će nekada biti više zadovoljni, nekada manje, smatra Meron, ali kaže da sudije to ne bi trebalo zanimati.
"Mi se u svom poslu ne možemo voditi time da li smo zadovoljili potrebe ili interese jedne grupe ili druge. Onda ćemo biti političari. A ne želite da budem političar, nego da budem sudija koji primjenjuje pravo", rekao je Teodor Meron u intervjuu za BHRT.
Govoreći o podijeljenim mišljenjima o radu Haškog tribunala, Meron je rekao da su upravo zbog uspješnog rada Haškog tribunala uspostavljeni drugi sudovi, kao što je Međunarodni krivični sud u Hagu i sud za Ruandu koji se bavio predmetima strašnog genocida iz 94. godine.
"Znate, taj univerzum međunarodne pravde je sada u potpunosti drugačiji u odnosu na onaj kakav je bio 93. godine, kada je uspostavljen Haški sud. Mi smo proizveli ogromnu količinu sudske prakse o genocidu, o ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti, o proceduralnom pravu, o običajnom međunarodnom pravu. Te odluke su sada vodilje, vodeći principi i za druge međunarodne sudove. Mi smo, dakle, dio institucija međunarodne vladavine prava", rekao je Meron.
Teodor Meron smatra da je ispravno kada kaže da je Haški sud napravio veliki uspjeh, a priznanje tome je i da je Vijeće sigurnosti uspostavilo Mehanizam.
Govoreći o tome šta građani BiH, ali i ostalih zemalja regiona, mogu očekivati od pravde, Theodor Meron je rekao kako je potrebno shvatiti da međunarodni sudovi ne mogu sve sami uraditi, već da moraju raditi u saradnji s nacionalnim vladama i pravosudnim sistemima.
"Procesuiranje ratnih zločina trebalo bi biti tako brojno, jer mi na međunarodnim sudovima ne možemo obraditi sve predmete, tako da je izuzetno važno da države poput BiH i druge u regionu podijele s nama taj zadatak i procesuiraju sve ratne zločince koj se nalaze na njihovom području. Mi možemo uspostaviti model, mi možemo uspostaviti standard. Ali, mi zavisimo od nacionalnih država da procesuiraju predmete, jer inače nećemo uopće doći do brojnih ljudi koji su počinili ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, s vremena na vrijeme i zločin genocida. Tako da u interesu vladavine prava radimo zajedno, vodite se našim primjerom, posvetite sredstva i napore da procesuirate sve one koje možete efikasno procesuirati u Sarajevu", poručio je građanima BiH Teodor Meron.
Satelitski snimci otkrivaju kako Rusija plaća Sjevernoj Koreji za vojnike i oružje
