- Cilj izgradnje tekije je da se u gradu Sarajevu vrati Mevlevijski red, a 6. aprila predviđeno je otvaranje tekije – rekao je u izjavi za Agenciju FENA Velija Kukuruzović iz Udruženja za propagiranje i očuvanje kulture, građevina i historijskog naslijeđa Osmanske civilizacije "Hadži Mujaga".
Na pitanje da li u Sarajevu zvanično ima Mevlevija, rekao je da ih je uvijek bilo, ali sa rušenjem prve Mevlevijske tekije, zvanično je ukinut derviški red. Međutim, Mesnevija se nikada nije prestala kazivati, "a očekuje se da će uslijediti i zvanično priznanje derviškog reda Mevlevija".
I iz Općine Stari Grad potvrdili su Agenciji FENA kako je cilj da se Sarajevu vrati derviški red koji je ovdje egzistirao stotine godina. Nakon odlaska Osmanlija sa ovih prostora i dolaska Austro-Ugarske, kada je nova vlast uređivala katastar grada, upravo mevlevijska tekija je bila prva koja je upisana u katastar ali je i ona kasnije srušena.
Iako ima i oprečnih mišljenja o izgradnji tekije na Kovačima jer je tu šehidsko mezarje, a već postoji tekija na Bentbaši, koju treba renovirati, iz Općine Stari Grad su potvrdili kako je inicijativa za gradnju tekije pokrenuta davno i to na mjestu gdje je i bila sagrađena, na Bentbaši, ali pošto se tu nalazi saobraćajnica i arheološke iskopine, to nije bilo moguće.
Nije bila prihvatljiva ni varijanta gradnje tekije sa druge strane, u Babića bašči jer je bilo preskupo izmještanje baraka koje se tu nalaze. Najprihvatljivija je bila treća opcija, a to je gradnja replike mevlevijske tekije, na Kovačima.
Nurudin Džiho, direktor Fonda KS za zaštitu i održavanje grobalja šehida i poginulih boraca, memorijalnih centara i spomen obilježja žrtava genocida, za FENU je izjavio da je izgradnja tekije u skladu sa Regulacionim planom koji je donešen 1998.godine
- Kada se završi izgradnja, tekija će se uknjižiti u vlasništvo Fonda memorijala, ali će tekija biti ustupljena Mevlevijskom tarikatu - pojasnio je Džiho.
Sarajevski Stari Grad i turski Seldžuk su pobratimljene općine i iz te saradnje potekla je inicijativa izgradnje tekije na Kovačima koju finansira Seldžuk, ali najveći doprinos izgradnji dao je počasni konzul BiH u Konji, Ercan Uslu.
Sredstva za izgradnju tekije osigurala je Općina Seldžuk koja projekt implementira putem TIKE. Za izgradnju tekije izdvojeno oko 700.000 KM, a Općina Seldžuk će izdvojiti i 300.000 KM za uređenje enterijera tekije.
Turski putopisac Evlija Čelebija prilikom svoje posjete Sarajevu napisao je: “Mevlevijska tekija – na obali rijeke Miljacke, na mjestu poput raja, nalazi se vakuf tekija Dželaluddina Rumija. Tekija ima semahanu, mejdan-odaju, sedamdeset do osamdeset sobica za siromahe, mahfil za mutribe (tekijske svirače), imaret (kuhinju) i blagovaonicu. Šejh ove tekije je učen čovjek čija se molba (kod Boga) uslišava. Nej-baša (starješina svirača naja) ove tekije derviš Mustafa odličan je kaligraf.”
Inače, derviški Mevlevijski red je nastao poslije smrti Mevlane Dželaluddina Rumija. Pripadnici ovog tarikata prepoznatljivi su i po svom plesu "sema", tokom kojeg kružeći slave i veličaju Boga. Iz Konje se ovaj red proširio po cijeloj Turskoj i dijelovima zapadne Azije.
Pod mesnevihanstvom se podrazumijeva derviška tradicija javnog, u okviru derviškog reda, čitanja i tumačenja Rumijeve Mesnevije, a Mesnevihan je osoba koja kazuje Mesneviju.
Rumijeva Mesnevija, jedno je od najvažnijih književnih ostvarenja islamske gnoze ili tesavvufa, a imalo je temeljnu ulogu u širenju sufijske misli.
Najznačajniji mesnevihani u BiH bili su Reis Džemaludin Čaušević, Hadžifejzulah efendija Hadžibajrić, Hadži hafiz Halid ef. Hadžimulić i danas hadži hafiz Mehmed Karahodžić.
