Intervju / Mevludin Halilović: U slučaju Memić nije bilo interne istrage zbog dilema o kvalifikaciji djela

To je iziskivalo poduzimanje određenih hitnih mjera, a to je da se poveća prisustvo policijskih službenika na ulici, što je uključivalo i angažovanje naših Jedinica za specijalističku podršku i Jedinica za podršku koje su od novembra prisutne na ulicama Sarajeva. Pogotovo u noćnim satima, u danima vikenda... U narednom periodu će biti aktivni zbog turističke sezone, kao i zbog priliva građana koji su privremeno u inozemstvu. Shodno potrebama, tu praksu ćemo imati i radnim danima. To neće biti samo slučaj noćnih sati i dana vikenda, nego će to biti i u toku radnog vremena, u dnevnim terminima. To bi sigurno bila jedna od mjera koja je polučila rezultate smanjenjem broja krivičnih djela, prekršaja javnog reda i mira i smanjenjem saobraćajnih nezgoda sa nastradalim osobama. To je jedna od mjera koju smo mi hitno donijeli i koje su preduzete.

Kako gledate na cijeli slučaj u vezi s nastradalim Dženanom Memićem?

Kada je riječ o Upravi policije i Kantonalnom tužilaštvu, mi smo poduzeli sve zakonom propisane mjere. Postoji izvještaj ad hoc komisije Skupštine Kantona Sarajevo koja je uočila određene propuste policijskih službenika koji će kroz naše interne procedure biti sankcionisani. Bit će proveden disciplinski postupak za te policijske službenike, ali ono što mogu reći: nakon provedenih unutrašnjih istraga mi nismo došli do zaključka da su ti propusti utjecali na istragu Tužilaštva.

To je potvrđeno i odlukom Ustavnog suda Federacije BiH, nakon apelacije gospodina Muriza Memića glede istrage koju je provodilo Kantonalno tužilaštvo. Potvrđeno je da su mjere i radnje koje je poduzimalo Kantonalno tužilaštvo bile u skladu sa zakonom, svrsishodne i da su postigle cilj. A to je da je taj slučaj, sa aspekta policijskog rada, rasvijetljen i to je sada u fazi sudskih odluka.

A s aspekta Tužilaštva?

Ne bih komentarisao rad nekih drugih institucija, ali mogu potvrditi da smo, konkretno u tom slučaju, imali dobru saradnju s Tužilaštvom. Sve ono što je urađeno, urađeno je u saradnji i pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva.

Za vrijeme nesreće, kada je nastradao Dženan Memić, obavljali ste funkciju načelnika Sektora uniformisane policije, čime ste direktno bili nadređeni Odjeljenju za saobraćajne istrage koje je radilo uviđaj, a za koji je Komisija za sigurnost Skupštine KS utvrdila propuste. Šta je Odjeljenje za saobraćajne istrage uradilo i zašto nije pokrenuta unutrašnja istraga prije nego što je to uradila Komisija za sigurnost Skupštine KS?

Kada je riječ o Odjeljenju za saobraćajne istrage: uviđaj je, u prvom mahu, rađen pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva. U tom periodu, odnosno u periodu koji je uslijedio poslije toga, bilo je određenih dilema u vezi s kvalifikacijom djela...

Međutim, kada je riječ o disciplinskoj odgovornosti i provođenju unutrašnje istrage: bila je jedna unutrašnja istraga koju je iniciralo Kantonalno tužilaštvo, a protiv jednog našeg policijskog službenika koji je dao dva različita iskaza. Jedan kroz službenu zabilješku nakon same saobraćajne nezgode, a drugi kada su naši policijski službenici otvarali istragu i kada su kvalificirali djelo.

Naša Jedinica za profesionalne standarde je utvrdila da nema dovoljno dokaza da je, glede tog pitanja, taj policijski službenik počinio neku povredu službene dužnosti. To je na taj način zaključeno.

Tek nakon izvještaja mi smo ponovo proveli unutrašnju istragu i neke stvari iz izvještaja koje su navedene nisu se mogle dokazati kroz unutrašnju istragu. Utvrđen su neke povrede službene dužnosti. Protiv tih policijskih službenika koji su počinili povrede bit će propisane zakonom predviđene mjere kroz disciplinski postupak, ali sigurno ne kroz one kvalifikacije koje je dala ad hoc komisija.

Možete li generalizovati vaše djelovanje kada je riječ o istragama na unutrašnjem planu?

Kad je riječ o Jedinici za profesionalne standarde, mi smo u ranijem periodu bili malo hendikepirani jer nije bio uspostavljen Ured za pritužbe javnosti. On je uspostavljen prije nekoliko mjeseci, tako da mi imamo zaokružen jedan proces unutrašnjih istraga koje se provode u okviru Uprave policije. I imamo taj organ koji je parlamentarno, odnosno vladino tijelo, koje vrši nadzor rada Jedinice za profesionalne standarde i direktno i aktivno učestvuje u otvaranju istraga u pojedinim slučajevima. Da li zbog nedoličnog ponašanja policijskih službenika ili nepreduzimanja određenih radnji policijskih službenika po raznim prijavama građana i drugim slučajevima kada je riječ o postupcima policijskih službenika...

Prema informacijama koje smo dobili, u proteklom periodu nije primjenjivan Pravilnik o internom oglašavanju slobodnih radnih mjesta kojim je propisano činovanje svaka tri mjeseca, a najmanje jednom godišnje. Naše informacije govore da su službenici činovani prema potrebama pojedinaca. Da li je to tačno?

Mi smo imali problem i u ranijem periodu sa procedurama za unapređenje. Tačno je da su u ranijem periodu provedeni postupci za unapređenja u razne činove, od glavnog inspektora, do starijeg policajca. Međutim, u posljednje vrijeme nismo imali činovanja koliko bi trebalo da bude. Ono što mogu reći je da ćemo intenzivirati aktivnosti čim bude donesen pravilnik o unutrašnjoj organizaciji. Mi ćemo nastaviti aktivnosti na unapređenju policijskih službenika u razne činove. Kada je riječ o tome, moje opredjeljenje je da taj postupak bude kontinuiran, da nemamo zastoja i da ne čekamo na pojedince da ispune uslove za pojedine činove, nego da to radimo u kontinuitetu kad se ukaže upražnjeno radno mjesto da se raspisuju interni postupci i vrši unapređenje policijskih službenika u skladu sa Zakonom o policijskim službenicima i Pravilnikom o unapređenju.

Neke Vaše kolege, među njima i direktor Federalne uprave policije Dragan Lukač, generalizujući situaciju u državi, ističu da živimo u neuređenom društvu u kojem ne funkcionira pravna država. Dijelite li vi to mišljenje?

Ja mogu govoriti s aspekta Uprave policije, odnosno s aspekta nadležnosti koje ova Uprava ima. Te nadležnosti su propisane Ustavom i Zakonom o unutrašnjim poslovima KS. Kada je riječ o pravnom uređenju, mi imamo sve relevantne i nadležne institucije od Kantonalnog tužilaštva do Općinskog suda, Kantonalnog suda, Vrhovnog suda Federacije. Također imamo mogućnost ostvarivanja saradnje s ostalim policijskim agencijama. Date su mogućnosti za saradnju, kako kroz zakonsku regulativu, tako i kroz praktičnu primjenu, da sarađujemo sa svim policijskim agencijama. Kada je riječ o Upravi policije, mi imamo dobru saradnju i s Federalnom upravom policije i s agencijama na državnom nivou. Imamo saradnju i s MUP-om Republike Srpske. U pojedinim segmentima nismo zadovoljni tom saradnjom, ali nadam se da ćemo u narednom periodu tu saradnju poboljšati.

Kako biste, s pozicije novoimenovanog policijskog komesara, definirali svoje kratkoročne pravce djelovanja, a kako dugoročne?

Ja sam prilikom prijave za kandidaturu na mjesto policijskog komesara dostavio svoj četverogodišnji plan rada. U analizi, koja je dijelom izvršena glede radnih procesa i ljudskih i materijalnih resursa, stoji da ćemo unutrašnju organizaciju Uprave policije prilagoditi trenutnoj situaciji. Mi smo kroz naš Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji, koji je već na Vladi, predvidjeli određene novine i određene organizacijske promjene Uprave policije, kako bismo se efikasnije suprotstavili svim vidovima kriminala, ispunili svoju funkciju koja je propisana zakonom, a to je zaštita lične imovinske sigurnosti građana, održavanje povoljnog stanja javnog reda i mira, saobraćaja i drugih poslova iz nadležnosti Uprave policije.

Ono što je najhitnije mi smo već počeli rješavati, na osnovu analiza ljudskih i materijalnih resursa, radnih procesa... Vidjet ćemo koji projekti u proteklom periodu nisu zadovoljili i nisu dali rezultate. Oni projekti koji su dali rezultate i imaju vidljiv učinak na terenu bit će nastavljeni. Prevashodno ćemo nastojati da budemo profesionalni, da naše metode rada budu savremenije, da naš odnos prema izvršavanju redovnih poslova bude profesionalniji. Ti procesi će se provoditi kroz razne projekte. Oni će biti primijenjeni u Upravi policije Ministarstva i sigurno će dati rezultate. Konkretno, fokusirat ćemo se na kriminalitet, na ulični kriminal s elementima nasilja, razbojništva, krivična djela teških krađa motornih vozila, teških krađa u poslovnim prostorijama, stanovima, privatnim objektima... Sve su to krivična djela koja oštećuju naše građane i najosjetljiviji su na ta pitanja. Mi ćemo preventivnim i represivnim radom nastojati smanjiti sve ove oblike i vrste kriminala. Pri tome ćemo naravno povećavati stanje sigurnost u saobraćaju, javnom redu i miru, smanjenjem broja tih prekršaja preventivnim i represivnim zakonskim mjerama.

Kakva je saradnja MUP-a KS s tužilaštvima, prevashodno s Tužilaštvom Kantona Sarajevo?

U proteklom periodu su postojala određena nesnalaženja i mimoilaženja kad je riječ o ovim institucijama. Otkako sam ja na funkciji policijskog komesara taj je odnos znatno relaksiraniji. Mislim da smo taj odnos popravili. Mi smo dvije agencije koje imaju svoje zakonske obaveze, koje se naslanjaju jedna na drugu. U tom pravcu mi smo već održali niz sastanaka, kako s rukovodiocima Kantonalnog tužilaštva, tako i s postupajućim tužiocima u raznim predmetima. Mislim da će u narednom periodu ta saradnja biti samo bolja i proizvest će bolje rezultate rada i jedne i druge institucije.