Mic po mic od semafora do semafora: Zašto se Sarajevo guši u automobilima
Na cesti je najviše putničkih automobila kojima se većinom prevozi jedna osoba. Svaki sitniji problem u saobraćaju uzrokuje još veću gužvu. Otežavajuća okolnost jesu i radovi na cesti ili uz cestu. Zbog toga su svi učesnici u saobraćaju nervozni.
Profesor Lindov je ukazao na to da je kompleksan odgovor na pitanje zašto se ovo dešava. Uočava da je to posljedica grešaka u različitim aspektima postratnog razvoja svih gradova u Bosni i Hercegovini, a ne samo u Sarajevu.
Istakao je da je bilo nužno da se izgrade saobraćajnice koje su u glavnom gradu Bosne i Hercegovine planirane još prije nekoliko decenija.
"Na području Sarajeva imamo još pet-šest saobraćajnica koje nisu završene, koje su započete i stvaraju saobraćajne čepove. Nigdje u svijetu ne možete naći rješenja kao što su ona za Južnu longitudinalu. Tri godine se bavimo izmještanjem zgrade koja je na njenoj trasi. Da ne govorimo o transverzalama koje nismo završili i time rasteretili saobraćaj. Trebao se završiti i gradski autoput sa svim kapacitetima koje treba imati", napomenuo je.
Ukazao je da su na trasi npr. gradskog autoputa pravljene građevine, a da se pri tome znalo da je planirano da se na tom prostoru gradi cesta. Smatra da svi oni koji su doprinijeli ovome trebaju odgovarati, a za njega to znači i plaćanje štete zbog neodgovornog postupanja.
Lindov je u razgovoru za Klix.ba naglasio da su spomenuti planovi za gradnju saobraćajnica bili primjereni vremenu u kojem su planirani. Kako je kazao, sarajevski planeri bili su vrlo hvaljeni i radili su s vizijom. Kao nedostatak je naveo to što više ne postoji vizija.
Urbana mobilnost zanemarena
Potcrtao je da se prilikom preprojektovanja, planiranja novih cesta i njihove gradnje mora uzeti u obzir ono što se zove urbana mobilnost.
"To znači da jednostavno mora imati zeleni pojas, pješačku i biciklističku stazu. Osim toga, mora postojati posebna traka za vozila javnog prijevoza", rekao je.
Uvjeren je da bi se motorna vozila manje koristila kada bi se na ovaj način gradila saobraćajna infrastruktura. Prema njegovim riječima, uvijek će postojati oni koji će automobil koristiti radi npr. 200 metara vožnje, ali da je to slučaj u svakom gradu.
"Većina ljudi ne bi upotrijebila motorno vozilo na pola kilometra, kilometar ili više od toga. Umjesto toga bi pješačili, išli biciklom ili javnim prijevozom. Time bismo dobili grad ugodnog života, grad koji je čist", rekao je profesor Lindov za Klix.ba.
Smatra da će uvijek postojati saobraćajnice koje su opterećene i napomenuo je da je to slučaj u svakom gradu. Njegov stav je da se to može smanjiti, ali da se kod nas dešava da je taj problem sve veći.
"Samo pogledajte ljude, dok stoje na tramvajskoj, trolejbuskoj ili autobuskoj stanici, kakvog su raspoloženja, jer vozila ne saobraćaju po redu vožnje, odnosno po redu koji je samo poznat onima koji organizuju prijevoz", naveo je i dodao da nije problem u tome što se povećava broj automobila, već u tome što se povećava njihova upotreba.
"U Sarajevu nemamo biciklističke staze"
Poručio je nadležnima da građanima moraju omogućiti kvalitetan javni prijevoz i sigurnu pješačku i biciklističku stazu. Posebno se osvrnuo na biciklističke staze u Sarajevu.
"Imamo li biciklističke staze u Sarajevu - nemamo. Ono što imamo je da ne govorim kakvo. Imate dio biciklističke staze, a onda ona prestaje. Ne može ono onako, ono nije biciklistička staza. Ne možeš napraviti stazu ako ne pomjeriš trafiku. Mi imamo problem da pomjerimo trafiku ili stub javne rasvjete. Pola nam je stubova na pješačkim ili biciklističkim stazama", ukazao je.
Lindov očekuje da će se stvari po ovom pitanju poboljšati kada, kako je izjavio, dođe ozbiljan čovjek koji će upravljati saobraćajem razgovarajući sa stručnjacima. Poručio je da to trenutno nije slučaj. Upozorio je da su saobraćajni problemi širom zemlje sve dublji i dublji.
Bulevar koji to nije
Kao primjer neprimjerene gradnje saobraćajnice u Sarajevu izdvojio je nedavno napravljeni Bulevar Džemala Bijedića. Poručio je da se to ne može nazvati bulevarom, jer ne sadrži ranije spomenuto - ne postoji adekvatna pješačka staza, ne postoji biciklistička staza, ne postoji adekvatna autobuska stanica, ne postoji zeleni pojas. Ocijenio je da je isključivo prilagođen motornim vozilima.
"Nažalost, mi to radimo u 2021. godini", dodaje.
(Ne)opravdanost tramvajske pruge do Hrasnice i trolejbuskog saobraćaja do Vogošće
Također očekuje da će se najavljenom modernizacijom javnog prijevoza - rekonstrukcijom tramvajske pruge, nabavkom novih tramvaja i trolejbusa - poboljšati saobraćaj, ali ne u velikoj mjeri. Pozdravio je rekonstrukciju pruge, ali je ukazao da je ona trebala biti urađena znatno prije.
Profesor Lindov je među onima koji smatraju da nije adekvatno rješenje graditi tramvajsku prugu od Ilidže do Hrasnice i ponovo uspostavljati trolejbuski saobraćaj do Vogošće. Smatra da je mnogo prihvatljivije da do Hrasnice i Vogošće saobraćaju električni autobusi ili autobusi s plinskim pogonom. To argumentira time što ne postoji opterećenje na saobraćajnici prema Hrasnici, kao i to da će gradnjom Prve transverzale biti poboljšan saobraćaj prema Vogošći. To znači da se vozila mogu relativno brzo kretati prema ovim mjestima.
Istakao je da će eventualnim izmještanjem remize iz naselja Otoka u Hrasnicu značiti da će se tramvaji morati duže kretati prema bazi, što znači velike troškove.
