Milanović o spominjanju BiH u dokumentu NATO-a: Nazvao me Stoltenberg i riješili smo u pola minute
"Prvo, ne volim riječ zaprijetio, nisam zaprijetio, ali nakon šest dana ignoriranja i potpune gluhoće na našu molbu da se u završnoj deklaraciji uopće spomene Dejtonski sporazum kao osnova funkcioniranja Bosne i Hercegovine morali smo reći da ćemo se suprotstaviti konsenzusu", rekao je Milanović.
Dodao je da je razgovarao s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom o tome.
"Nazvao me glavni sekretar oko 15 sati jučer i to je riješeno u pola minute. Što govori samo za sebe, da je to trebalo biti riješeno puno ranije. Ali da, trebalo je šest dana dok nismo uspjeli isposlovati da se u završnu deklaraciju u pasusu o BiH uopće spomene Dejton Peace Accords kao osnova funkcioniranja. To je mala stvar za ovaj summit. Vrlo marginalna, to je fusnota, ali za nas je to Big Foot", rekao je Milanović.
Kako smo ranije objavili, summit šefova država ili vlada 30 zemalja saveznica NATO-a završava danas poslijepodne, a u "communiqueu" se spominje BiH.
Večernji list je objavio da je Milanovićeva izjava da Hrvatska neće podržati završnu deklaraciju NATO-summita ako se ne promijeni formulacija koja govori o Bosni i Hercegovini, tj. ako se ne spomenu Dejtonski sporazum i reforma izbornog zakonodavstva, urodila plodom.
Kompromis je, prema onome što su saznali, takav da se spominje Dejtonski sporazum. Spominje se i izborna reforma u BiH, kao nužnost koju treba dogovoriti i provesti. Konstitutivni narodi se ne spominju te je tu rezultat ovih pregovora u posljednji čas ostao neriješen.
Ranije je bila formulacija o dobrobiti građana, Hrvatska je tražila da se na tom mjestu spominje dobrobit konstitutivnih naroda i građana, a na kraju se ne spominju ni građani ni konstitutivni narodi.
Šta bi se desilo ako bi Donald Trump i Kamala Harris imali isti broj elektora?
Lana Stanišić: Imam dovoljno posla na sebi da bi me pogađali komentari anonimnih dušebrižnika
