Milijarde iz Evropske unije čekaju: Zašto još nije usvojen budžet Bosne i Hercegovine
Plan Evropske unije za Zapadni Balkan, koji u Bosnu i Hercegovinu treba donijeti nešto više od milijardu eura, odnosno oko dvije milijarde KM, neće biti pokrenut sve dok se ne usvoji budžet naše zemlje.
Radi se o novcu koji bi mogao umnogome pomoći građanima Bosne i Hercegovine, ali se zbog neusvajanja budžeta ta sredstva nalaze daleko od BiH.
Međutim, čak i da nema EU novca u pitanju, jedna od glavnih odgovornosti državnih vlasti u zemlji koja je decentralizovana, kao BiH, je usvajanje budžeta. Nažalost, pokazan je manjak odgovornosti državnih zvaničnika.
Prijedlog stoji u ladici
Prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, zastoj stvara Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine. U kabinetu ovog resora stoji budžetski okvir kojeg je usvojilo Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine.
Ovaj okvir bi dalje trebao ići na razmatranje Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, ali do toga nije došlo, bez obzira na činjenicu da je već počeo 6. mjesec u 2024. godini.
Da stvar bude gora, budžet je trebao biti poslan na razmatranje u Vijeće ministara BiH još u oktobru prethodne godine, kako bi se do kraja godine usvojio i stavio na snagu od 1. januara.
Od oktobra 2023. godine do danas prošlo je sedam mjeseci, a Srđan Amidžić (SNSD), ministar finansija Bosne i Hercegovine, nije poslao prijedlog budžeta.
O ovoj temi se samo nagađa, a među najglasnijim "tračevima" bio je taj da je budžet dogovoren na famoznom sastanku Trojke, HDZ-a i SNSD-a u Laktašima, održanom u januaru ove godine.
U međuvremenu, Amidžić je potpisao dvije odluke o privremenom finansiranju, a na snazi je aktuelna odluka potpisana 1. aprila, koja predviđa izdvajanje novca do kraja ovog mjeseca.
Također, ministar finansija BiH je odgovornost prebacivao na ministarstva, s posebnim fokusom na ministarstvo odbrane, tvrdeći da je ovaj resor tražio "budžet od 1.7 milijardi KM." Kritikovao je i druge korisnike državnog budžeta da nisu na vrijeme poslali potrebne dokumente, iako nije isticao o kojim se konkretno institucijama radi.
Vrijedi istaći i da je Amidžić naglašavao da se budžet ne bi trebao povećavati, bez obzira na to što je Fiskalno vijeće predložilo povećanje od 40 miliona KM.
Ovo povećanje je u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, koji u članu 27, stavu b), kaže da 60 posto čistog prihoda ove institucije ide direktno u budžet Bosne i Hercegovine.
Amidžić je u više medijskih istupa kritikovao povećanje budžeta i tvrdio da se to radi "na štetu entiteta", i da je "pitanje privremenog finansiranja za sve one koji se nisu željeli ekonomski racionalno ponašati."
Politička bitka čiju cijenu plaćaju građani
U svakom slučaju, pitanje budžeta Bosne i Hercegovine nije finansijsko, koliko političko, i to je jasno iz potrebnih procedura da se isti donese.
Kada bi Amidžić (konačno) poslao prijedlog budžeta Bosne i Hercegovine, on bi opet morao proći kroz Vijeće ministara i Parlamentarnu skupštinu BiH.
Imajući u vidu toksičnu političku klimu, pa čak i među članovima vladajuće koalicije, veliko je pitanje koliko bi i poslije slanja prijedloga Vijeću ministara građani BiH čekali na konačno usvajanje.
Prepoznajete li koje sarajevsko naselje je na fotografiji snimljenoj davne 1954. godine?
