Milionske tužbe protiv Vodovoda i Komunalca u Tuzli mogle bi se odraziti na kvalitet života građana
Početkom dvijehiljaditih godina proces djelimične privatizacije javnih komunalnih preduzeća obavljen je na prostoru Tuzlanskog kantona, po čemu je ova regija naše zemlje specifična. U to vrijeme, ulaskom privatnog kapitala, isključivo kroz certifikate, preuzeta su i pripadajuća javna dobra, s obzirom na to da ih kao takva nisu proglasile jedinice lokalne samouprave.
Kako saznaje Klix.ba iz Agencije za privatizaciju TK, u godinama nakon toga je obavljena procedura isknjižavanja iz ukupnog kapitala, što je dovelo do djelimičnog ili potpunog poništavanja navedene privatizacije. Upravo to je bila uvertira u probleme koji će nastati.
"Desila se snažna intervencija tadašnje politike, rekao bih nekog političkog populizma, u smislu da se vrši nacionalizacija, odnosno da se to sve vrati građanima. Poništena je privatizacija, dijelom ili u cijelosti, ali to stvara sudske sporove vrijedne 34 miliona KM, konkretno parničnih postupaka. Tu s jedne strane imate tužioce koji dolaze iz reda privatnog kapitala, najčešće zatvorene investicione fondove, a s druge su Kantonalna agencija za privatizaciju, javna komunalna preduzeća i gradovi", kaže za Klix.ba Admir Čavalić, direktor Kantonalne agencije za privatizaciju.
Čavalić navodi da danas privatni investitori, odnosno uglavnom zatvoreni investicioni fondovi, ali i manja grupa pojedinaca, idu na imovinu preduzeća, a konkretno za Tuzlu, vrijednost sporova je 28 miliona KM i oni se odnose na postupke poništavanja privatizacije Javnog komunalnog preduzeća Vodovod i kanalizacija i Javnog komunalnog preduzeća Komunalac. Također, isti sudski postupci se vode i za Javno preduzeće Rad u Lukavcu, Komus u Gračanici te Komunalac u Gradačcu.
"Ova pitanja su bitna jer Kantonalna agencija za privatizaciju još uvijek dobro odrađuje svoj posao na sudovima braneći imovinu i dobivamo presude u našu korist. Međutim, bojim se za budućnost u smislu da bi nam se mogla desiti presuda poput Stanić grupacije, koja ju je u svoju korist dobila protiv Federalne agencije za privatizaciju na najvišim sudskim instancama na nivou Federacije", dodaje naš sagovornik.
Čavalić kaže da su spomenuta 34 miliona maraka kao mač koji može pasti i nanijeti trajnu štetu preduzećima, odnosno lokalnoj privredi, ali i jedinicama lokalne samouprave.
"Pogrešno je što politika danas negira postojanje tih problema, za njih je ovo završena stvar, javne kompanije su vraćene građanima, ali u stvarnosti to nije tako. Predmeti se vode u sudovima i mi ne znamo krajnji ishod. Ukoliko bi se došlo do najgoreg scenarija, izvjesno je da bi to, konkretno u Tuzli, značilo direktno uništenje komunalne privrede. Vodovod i kanalizacija i Komunalac bi ili bili blokirani u smislu rada ili bi lokalna samouprava morala preuzeti na sebe iznose za isplatu. Građanima bi naglo pao kvalitet pružanja komunalnih usluga, porasla bi njihova cijena i imali bi generalno problema u funkcionisanju jedinice lokalne samouprave", upozorava Čavalić.
Da li je spomenuti potez u pokretanju privatizacije bio mudar, danas je teško govoriti.
"Vi možete biti manjinski dioničar u javnom komunalnom preduzeću, a da to ne garantuje da ćete imati neko materijalno bogatstvo. Možete imati dionice, ali vam se neće isplaćivati dividende. Obično su javna komunalna preduzeća gubitaši ili posluju na nuli i tako i treba da bude, jer ispunjavaju komunalne usluge. Nema smisla za investitore da kupuju udjele, izuzev ako ne očekuju da putem sudova dobijaju novac, kao što imamo slučaj kod nas", nastavlja Čavalić.
S obzirom na to da naša zemlja teži ka evropskim integracijama, Čavalić navodi da predmeti ovakve vrste mogu završiti i u Evropskom sudu u Strazburu. Također, u ovom trenutku Evropska unija u svom fokusu ne drži privatizaciju javnih preduzeća, dok je aktuelan takozvani outsourcing.
Ovaj model zastupljen je i širom svijeta, a podrazumijeva da se kroz instituciju javno-privatnog partnerstva, koji su preuzele i određene agencije za privatizaciju u našoj zemlji, uvede privatni kooperant kojem se daju koncesija ili neka određena prava, kada on ispunjava komunalne usluge.
"To je popularno širom razvijenih zemalja svijeta jer ne preuzimate odgovornost za rad te kompanije, možete uvijek mijenjati kooperanta ako ne radi svoj posao i nema političkog uplitanja u izbor menadžmenta, zapošljavanja radnika i slično", pojašnjava Čavalić.
U ovakav model rada krenula je i Kantonalna agencija za privatizaciju u Tuzli, za koju je u Skupštini TK pokrenuta inicijativa za proširenje nadležnosti na poslove EU integracija.
Preciznije, predviđeno je kreiranje takvog ureda pri Kantonalnoj agenciji za privatizaciju, a formiran je i budžet koji rješava način finansiranja institucije koja je neophodna u situacijama poput sudskih sporova, koji su trenutno aktuelni, ali i pasivnih podbilanasa.
Ovo sada nudi i mogućnost formiranja grupe eksperata koji će pisati projekte za finansiranje iz evropskih fondova, u smjeru jačanja prihodovne strane kantonalnog i lokalnih budžeta.
