Milorad Dodik je "slučajno" razotkrio jedan od najvećih problema Izbornog zakona u BiH
Dodik je govorio o situaciji s Gradskom skupštinom Banja Luke, odnosno o tome šta će se desiti s 11 mandata koje su glasači iz ovog grada dali stranci SNSD, koju Dodik vodi.
"Ono što smo dogovorili jeste da će svaki kandidat na listi SNSD-a u Banjoj Luci potpisati ostavku, a mi, rukovodioci stranke, odabraćemo 11 ljudi koji će predstavljati stranku u Skupštini", poručio je Dodik, i tako ponovo u fokus stavio pitanje: Za koga tačno glasaju građani BiH?
Ako Milorad Dodik, a i bilo koji drugi stranački lider u BiH, može doći i grubo izmijeniti želje birača, koji su glasali baš za osobe čija imena su mogli vidjeti na listi, glasanje s dostupnim informacijama nema previše smisla.
Ovo je generalni problem Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, a o kojem se ne govori dovoljno. Sav fokus izmjena ovog dijela zakona u BiH je obično na zahtjevima HDZ-a, a donedavno je bio i na tehničkim izmjenama koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
Ipak, izborni zakon ima druge probleme koji bi se mogli lakše riješiti, a ovo što je Dodik najavio trebalo bi fokus vratiti na to da se konačno riješe.
U istom redu s problemom na kojeg je Dodik "slučajno" ukazao, tu je i pojava koja se ponavlja na svakim lokalnim izborima, a riječ je o funkcionerima koji s viših nivoa "silaze" na kandidatske liste kako bi povukli glasove za svoje stranke.
Tokom ovog izbornog procesa, na listama širom BiH mogli smo vidjeti zastupnike u kantonalnim i entitetskim parlamentima, kao i u državnom parlamentu, ali i državne ministre.
Teško je za očekivati da će naprimjer Arnel Isak 8federalni zastupnik), Staša Košarac (državni ministar), Sevlid Hurtić (državni ministar) ili brojni drugi odustati od privilegija koje dolaze sa njihovim trenutnim pozicijama i ući u općinska vijeća koja nisu toliko atraktivna.
Ipak, oni su u skladu s aktuelnim pravilima poveli svoje liste, a svoje mandate će uredno predati svojim stranačkim kolegama. Ostaje činjenica da je, recimo, Isak dobio 1.473 od ukupno 2.637 glasova svoje stranke, odnosno više od pola.
Rješenja je teško očekivati od trenutne strukture političara u BiH, imajući u vidu da i pozicija i opozicija obilato koriste ova pravila.
Međutim, jasno je da nešto treba da se promijeni, jer je potezima poput Dodikovog, ili stvaranjem lista koje vode osobe bez ambicije da uopšte preuzmu mandate koje dobijaju, obesmišljen cijeli proces izbora, barem na lokalnom nivou.
