Sramotan početak
47

Miloš Vučić već naslutio smjer svoje politike u Srebrenici: Izborna pobjeda je odgovor na Rezoluciju

I. Sa.
Foto: RTRS
Foto: RTRS
Novoizabrani načelnik Opštine Srebrenica Miloš Vučić obratio se glasačima nakon izbora te se iz njegovih rečenica već može naslutiti kako će izgledati politika naredne četiri godine.
Prvi razlog za visok odaziv birača je, prema njegovom mišljenju, njegova kampanja, a druga - Rezolucija o Srebrenici.

"Ona nije uvažila srpske žrtve u Srebrenici, a jedini način da se odgovori na to ugrožavanje dostojanstva Srba je izlazak na izbore", rekao je Vučić, inače rođak srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

Ipak, nakon toga je izjavio da očekuje saradnju sa bošnjačkim strankama koju, kako navodi, treba postaviti na zdrave osnove.

Na osnovu rezultata izbora smatra da je i jedan broj Bošnjaka glasao za njega.

"Smatram da oni imaju jako veliki značaj i želim da budu uključeni u razvoj Srebrenice, ukoliko budemo uspjeli da postignemo dogovor. A smatram i da je zajednički interes, i Bošnjaka, i Srba da se Srebrenica razvija. Do sada nisam čuo da je ijedna stranka rekla da ne želi da se Srebrenica razvija i napreduje", naveo je on.

Ovaj konsenzus bi trebalo uokviriti tako da svi budu zadovoljni, smatra Vučić te dodaje da "svako mora nečega da se odrekne".

"Ali, vjerujte, nije bilo lako postići ni konsenzus srpskih stranaka. Smatram da će Bošnjaci imati razumijevanja i da je sa njima moguće postići dogovor da budu dio pozitivnih promjena u Srebrenici. Biće im uvijek pružena ruka i uvijek ćemo biti spremni za saradnju. Ako ni zbog čega drugog, onda upravo zbog te, ne male podrške Bošnjaka na prethodnim izborima", smatra Vučić.

Podsjetimo da je Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) većinskim brojem glasova usvojila Rezoluciju o Srebrenici: za je glasalo 84, protiv je bilo 19, a suzdržano 68 članica.

Generalna skupština UN-a je Rezoluciju naziva Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida počinjenog u Srebrenici 1995. donijela pozivajući se na presude Međunarodnog suda pravde te Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju te naglašava da je krivična odgovornost za genocid individualizirana.