INTERVJU / Ministar komunalne privrede KS: Neminovno je poskupljenje nekih komunalija
Koliko je formiranje Ministarstva komunalne privrede i infrastrukture doprinijelo, odnosno kako će doprinijeti rješavanju problema u sektoru komunalne privrede u KS?
Odluka Skupštine da se formira ovo Ministarstvo pokazuje na određeni način da je problematika koju tretira ova oblast nešto od čega građani očekuju mnogo i da je ta oblast životno važna. Komunalna preduzeća postoje da bi servisirala osnovne potrebe građana. Ova vlada i ovo ministarstvo posao su preuzeli tek prije oko dva mjeseca i već smo poduzeli neke korake čije će efekte građani, nadamo se, uskoro osjetiti.
U prvom valu mi smo pokazali jednu energiju i zajedno s premijerom obišli smo sva komunalna preduzeća. To je bio prvi korak, a drugi je studiranje određenih problema.
Ono što je važno napomenuti jeste da praktično ministarstvo nema efektivnu kontrolu nad komunalnim preduzećima i to želimo promijeniti. Sada trenutno skupštine komunalnih preduzeća donose ključne odluke. Mi želimo izmijeniti zakonski okvir kako bi Vlada KS imala ulogu skupštine te direktno imenovala Nadzorni odbor. Time bi svi direktori odgovarali vladi.
Koja komunalna preduzeća su u centru pažnje?
Na prvom mjestu to je Vodovod i Kanalizacija, jer su građani zaista nezadovoljni uslugama vodoopskrbe. Toplane imaju ogroman dug za koji nisu same krive jer najveću odgovornost snosi politika formiranja cijena. Sarajevogas se tu pojavljuje kao kolateralna šteta, iako je kao preduzeće izuzetno dobro uređeno.
Često se govori da cijene komunalnih usluga nisu ekonomske. Da li postoji studija kolike bi cijene bile da se one formiraju na ekonomskim principima?
Ključno je da se ne dovedemo u poziciju da građani ne znaju da li će usred grijne sezone imati grijanja, odnosno plina, ili ne. S tim u vezi, radili smo na novoj tarifnoj politici vezano za plaćanje usluga Toplana. Neminovno je povećanje cijene kada je u pitanju toplotna energija, odnosno grijanje preko Toplana. Ovdje ne govorimo o ekonomskoj nego o stvarnoj cijeni, jer komunalna preduzeća ne bi trebala stvarati ogroman ekonomski profit, ali ta preduzeća moraju poslovati pozitivno, biti na nekoj pozitivnoj nuli. Ako znate da od 2007. cijena grijanja nije povećavana, a u međuvremenu je gas poskupio pet puta, onda se zaključak nameće sam po sebi.
Možete li reći konkretno o kolikoj cijeni govorimo, sada građani plaćaju 1,18 KM po metru kvadratnom?
Zaista je rano govoriti o tome, ali cijena ne bi trebala biti veća od 1,33 KM po metru kvadratnom. To je jedna kalkulacija, ali zaista je rano govoriti o tačnoj cijeni. Nova tarifna politika ne podrazumijeva nužno povećanja cijena. Naime, do sad su građani svih 12 mjeseci plaćali jednak iznos na računu. Mi sada predlažemo sistem prema kome se sedam mjeseci plaćaju niži računi, a u pet mjeseci kad je grijna sezona u toku, računi bi bili viši. To je pritisak prema građanima gdje bi oni trebali voditi računa o energentu koji će plaćati u toku zime. S druge strane, time ćemo omogućiti da Toplane redovno izmiruju fakture prema Sarajevogasu.
Kad god se govori o poskupljenju komunalnih usluga, za to se veže i pitanje izrade socijalne karte KS?
Jedna tarifna politika ne može biti bez određene kompatibilnosti s ovim socijalnim momentom. Premijer je u svom ekspozeu rekao da svi oni koji imaju prihode trebaju platiti utrošeno, a oni koji nemaju za njih treba Vlada platiti. Ljudi koji primaju socijalnu pomoć moraju biti subvencionirani. Ovdje imamo probleme da određeni ljudi ima stan od 150 kvadrata, žive sami, imaju primanja po 1.500 KM a sad faktički imaju jednaku subvenciju kao i građani koji imaju primanja 300 KM mjesečno. Nova tarifna politika bez socijalne karte neće imati svrhe i ta karta će morati biti urađena. Mi moramo napraviti spisak ljudi i porodica koje se nalaze u stanju socijalne potrebe, te omogućiti da im društvo pomogne subvencijama.
Postoji li unutar komunalnih preduzeća višak zaposlenih?
Jedna od mjera koje smo pokrenuli jeste da se izvrši reorganizacija. To znači novu sistematizaciju radnih mjesta. Mi smatramo da u komunalnim preduzećima nemamo višak zaposlenih, ali ima viška određenih kadrova. Recimo, neka komunalna preduzeća imaju pravnika kao da su tužilaštvo. S druge strane, pojedini sektori u komunalnim preduzećima, npr. ljudi koji rade na terenu, njih nedostaje. Ljudi sjede u kancelarijama i nemaju posla, a nedostaje terenskih radnika. Ta nova reorganizacija ne podrazumijeva otpuštanje već, na neki način, nastojanje da svi zaposleni zaista počnu raditi. Neki direktori su imali enormna primanja.
Možete li navesti primjer?
Pa neki su imali plaće po 5.000 KM. Mi smo donijeli odluku da sada maksimalna plaća može iznosi dvije i po prosječne plaće u FBiH, a to je blizu 2.500 KM. Ministarska plaća je blizu 2.400 KM, a bilo je situacija da su pojedini direktori imali dvostruko veću plaću.
Šta je sa savjetnicima u komunalnim preduzećima? Navodno su ukinuti, ali su u suštini samo premješteni?
Promijeniti sistematizaciju i savjetnika preimenovati na nešto drugo je najlakše uraditi. Trebate zaposliti savjetnike, da imate od njih koristi. Oni do sada uglavnom nisu imali nikakvu odgovornost, primali su visoke plaće, dolazili i odlazili kad su htjeli. Ovo što sada treba uraditi jeste da se savjetnicima pruži prilika da počnu raditi i doprinositi preduzeću. Nadam se da su to sve stručni ljudi koji mogu pomoći u obavljanju zadataka, a ako nisu imat će problem.
Da li je razgovarano o tome kako riješiti problem neplatiša, posebno grijanja?
Jedno od rješenja je uvođenje mjerila, za početak za svaku zgradu, a kasnije i za svaki stan i poslovni objekt. Generalno, svi u okruženju su tako krenuli i to je jedan postepeni proces. Ono što smo radili u prošlom periodu jeste da smo zatrpali sudove, i oni imaju toliko komunalnih predmeta da ne mogu stići ništa drugo raditi. Za neke stvari znamo i mi da se nikad neće naplatiti, a to je, prije svega, ratni dug i on iznosi blizu 18 miliona KM. Generalno, kad se govori o naplativosti, onda je to između 85 i 90 posto i to nije loš podatak. Prema mojim informacijama, od blizu 50.000 korisnika Toplana mi imamo 800 korisnika koji kontinuirano ne plaćaju grijanje. Mi nemamo pravu bazu, jedinstven sistem svih korisnika usluga, to moramo uraditi u narednom periodu. A ovi korisnici koji godinama ne plaćaju, moramo vidjeti šta je s njima, možda neki ne žive tu, možda su ljudi umrli... Ima ljudi koji zaista i ne mogu platiti jer jednostavno nemaju sredstava i to moramo riješiti, moramo iznaći način da tim ljudima pomognemo.
Postoji li ideja da se formira holding svih komunalnih preduzeća kako bi se smanjila administracija?
Holding ili fuzija jeste jedna od opcija. Mi smo već sa SERDA-om počeli rad na jednoj studiji da vidimo šta bi nam donijelo nešto takvo. U okruženju imamo određena iskustva vezano za tu ideju. U Beogradu se pokušalo s holdingom pa su odustali, u Zagrebu to funkcionira vrlo dobro ili bar ima takav trend. Da li je on moguć u Sarajevu, to ne znam jer to zavisi od politike. Ali spajanje Toplana i Sarajevogasa je sasvim prirodno i ja bih išao u tu priču. Time bi se izvršila konsolidacija, prebijanje starih dugova...
Šta će biti sa problemom duga Toplana prema Sarajevogasu, odnosno Sarajevogasa prema BH Gasu?
Mi sada imamo priliku da to riješimo. Ključno je da naši građani znaju da će imati grijanje i da zimu ne dočekuju sa strahom. Ono što mene raduje jeste da imamo jednu “vertikalu” u političkom smislu. Tu trebaju sjesti premijer FBiH i premijer KS i dogovoriti rješenja. Naime, nekih 40 miliona se mora platiti Rusima, a o ostalom dugu se možemo dogovarati jer je to između BH gasa, Sarajevogasa i Toplana.
