Ministrica Lejla Brčić od sudova u RS-u zatražila zabranu 16 udruženja

Takva udruženja su samim svojim nazivom u suprotnosti sa Ustavom Republike Srpske, Zakonom o udruženjima i fondacijma RS, a principe na kojima zasnivaju svoje djelovanje zabranjuje Međunarodna konvencija o sprječavanju svih oblika rasne diskrimnacije.

Ustav RS-a jasno precizira da je “zabranjeno……djelovanje usmjereno na ugrožavanje demokratije, ….. kršenje Ustavom zajamčenih sloboda i prava i raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti.”

Zahtjev za zabranu djelovanja i brisanje iz registra Udruženja četničkog ravnogorskog pokreta upućen je i zbog djelovanja suprotnog Međunarodnoj konvenciji o sprečavanju svih oblika rasne diskriminacije, te odredbi Zakona o udruženjima i fondacijama Republike Srpske a koje se ogleda u promovisanju nacionalne mržnje zastupanjem ideologije koja predstavlja kontinuitet politike etničkog čiščenja, te kao takvo nesumnjivo predstavlja javno izazivanje nacionalne i vjerske mržnje i netrpeljivosti.

Djelovanje pokreta koja u svom nazivu, osnivačkim aktima i/ili praktičnom djelovanju promovišu i zagovaraju politike ravnogorskog pokreta iz II svjetskog rata, suprotno je ustavnom poretku jer zastupa i zagovara ideologiju koja predstavlja opasnost po nezavisnost, suverenost i ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, njenih entiteta i Brčko distrikta, što izaziva opasnost po javni mir, javni poredak i javni moral, ali i kreira osjećaj opće nesigurnosti kod građanki i građana. Upravo iz istih razloga, u Crnoj Gori donijeta je zabrana djelovanja udruženja koja u svojim nazivima imaju prefikse ravnogorskog i četničkog pokreta.

Prema riječima ministrice pravde i uprave Kantona Sarajevo Lejle Brčić iznenađuje da institucije na svim nivoima vlasti nisu ranije reagovale, jer je još 2017. godine u zvaničnoj Informaciji o sigurnosti u Bosni i Hercegovini, sačinjenoj od strane Ministarstva sigurnosti BiH ukazano na opasnost postojanja i protivpravnost djelovanja ovakvih udruženja.

“Ustavna obaveza svih organa javne vlasti, na svim nivoima u Bosni i Hercegovini je zaštita javnog interesa, ali i poštivanje međunarodnih standarda prihvaćenih ratificiranjem međunarodnih konvencija, kako bi se izbjegle i spriječile dalje štetne posljedice koje ovo i slična udruženja svojim djelovanjem proizvode”, istakla je Brčić te izrazila očekivanje da će institucije i odgovorni nosioci javnih funkcija postupiti u skladu sa svojim nadležnostima, te ustavnim i zakonskim obavezama.