BiH
82

Intervju / Ministrica zdravstva KS Zilha Ademaj: Na KCUS-u se uspostavlja red, a ne režim

Razgovarao: N. Novalić
Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba
Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba
Ministrica zdravstva KS Zilha Ademaj za Klix.ba govori o trenutnom stanju u zdravstvenom sektoru KS, najavljenim reformama, radu menadžmenata u zdravstvenim ustanovama te o benefitima koje će pacijenti osjetiti nakon što reforme budu provedene.

Do kraja juna 2016. trebao bi biti usvojen dokument koji će jasno definirati nadležnosti zdravstvenih ustanova u KS i time znatno pojednostaviti i skratiti put pacijenta do potrebne zdravstvene usluge. Kompletna reforma zdravstva trebala bi biti okončana do kraja 2016. godine. Spajanja zdravstvenih institucija će biti, kao i znatnih unutrašnjih reorganizacija, kaže za Klix.ba ministrica Zilha Ademaj.

Već duže vrijeme se najavljuje reforma zdravstvenog sektora u KS. Šta se do sada konkretno uradilo, dokle su stigle najavljene reforme?

Do sada su se radile analize postojećeg stanja. U KS ima 13 zdravstvenih ustanova koje su u nadležnosti kantona i urađene analize su pokazale da veliki broj zdravstvenih ustanova radi poslove koji nisu u njihovoj nadležnosti, a pri tom ne rade u potpunosti poslove koji bi trebalo da su u njihovoj nadležnosti. Reforma podrazumijeva kompletnu reorganizaciju zdravstvenih ustanova, a one imaju za cilj da se organizacija i djelatnost svake zdravstvene ustanove uskladi sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Taj zakon je usvojen 2010. godine i ustanove su imale rok od dvije godine da usklade svoju organizaciju sa zakonom. One to nisu uradile. Drugi cilj ove reforme jeste da se građanima osigura pravovremena, dostupna i kvalitetna zdravstvena usluga i zaštita.

To podrazumijeva da se jasno definira put pacijenta od primarne zdravstvene zaštite, odnosno od porodičnog ljekara, pa do, eventualnog, bolničkog liječenja. Mi sada imamo situaciju da građani ponekad ne znaju koji je put u ostvarivanju zdravstvene usluge, da na uslugu čekaju dugo, posebno kada je riječ o složenijim zdravstvenim uslugama ili specijalističkim pregledima i dijagnostičkoj usluzi... Građani sada znaju čekati mjeseci na uslugu, a to je nedopustivo. Cilj je i da se zaposlenicima u zdravstvenim ustanovama osiguraju bolji uvjeti rada i bolji standard. Onaj esnaf koji nosi zdravstvo, a to su prvenstveno ljekari i medicinske sestre, mora imati bolji standard. Dakle, mi danas imamo situaciju u kojoj su nezadovoljni i pacijenti i zaposleni, a godišnje se u KS na zdravstvo troši 500 miliona KM. To su ogromna sredstva, negdje se gube tokovi novca, ima rasipništva, a istovremeno nemamo sredstava za ono što je neophodno, apoteke u bolnicama su prazne...

Govorili ste o trenutnom stanju. Postoje li neki rokovi kada se govori o reformi zdravstva, šta je sa izradom dokumenta koji će definirati ko šta radi u zdravstvu?

Postoje rokovi, do 30. juna 2016. mi moramo donijeti plan reorganizacije i program zdravstvene zaštite. Plan reorganizacije će dijelom zadirati i u statusne promjene određenih ustanova tako da će se morati mijenjati i njihovi osnivački akti, statuti, a sve to nije jednostavno i traži vrijeme, procedure... Sve što budemo radili moraju usvojiti Vlada KS i Skupština KS. Naš je plan da sve te aktivnosti provedemo najdalje do septembra 2016. i da se tada urade novi finansijski planovi, u oktobru bismo raspisali javne pozive prema programu zdravstvene zaštite, tako da bismo od 1. januara 2017. startali s novom organizacijom.

Kada počne reorganizacija, koje benefite će pacijenti osjetiti, osim jasnog puta kome se obraćaju? Odakle će početi reforme?

Mi smo planirali krenuti od primarne zdravstvene zaštite, odnosno od porodične medicine. Trenutno imamo 229 timova porodične medicine, a nama su prema svim normativima potrebna 203 tima. Imamo 26 timova više nego što je objektivno potrebno, pri čemu 28 timova imamo u ustanovama čija to uopće nije nadležnost, kao što su Zavod za medicinu rada, Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata, Zavod za zadravstvenu zaštitu pripadnika MUP-a KS, Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika ŽFBiH... Ti timovi moraju ući u sastav Doma zdravlja, i kada se objedine svi timovi porodične medicine, ugovarat će se pojedinačno sa svakim od timova, pri čemu će finansiranje ići na osnovu broja građana koji su prijavljeni kod porodičnog ljekara. Ovih 26 timova koji su sada “viška” koristit ćemo za popunjavanje odsustva ljekara zbog bolovanja i godišnjih odmora. Ne mogu reći da timovi ne rade dobro, postoje ljekari koji imaju više od 2.000 kartona, ali ima i onih gdje nema ni 1.000. Želimo da svi podjednako budu opterećeni i da budu plaćeni onoliko koliko budu radili.

Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba
Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba

U javnosti se spominjala mogućnost produženja radnog vremena pojedinih ustanova.

Što se tiče radnog vremena za mene je neosporno da se ono mora uskladiti sa zakonom. Timovi porodične medicine sada rade sedam sati dnevno, s tim što u tih sedam sati postoji sat i po kada se radno vrijeme preklapa između prve i druge smjene. Veliki broj pacijenata ne može dobiti uslugu u timu porodične medicine jer oni završavaju radno vrijeme u 19 sati, a ogroman je broj onih kojima zdravstvena pomoć treba nakon 17 sati kada završavaju svoje radno vrijeme. Onda ti pacijenti idu u Hitnu pomoć pa na KUM i tu dolazimo do problema da pacijent završi na KCUS-u iako mu se mogla adekvatna usluga pružiti u Domu zdravlja. Pored uštede vremena, reorganizacijom očekujemo i finansijske uštede, a plan je da onda finansijska sredstva uložimo u kvalitetniju opremu i poboljšanje standarda zaposlenih.

Ljekarska komora KS nedavno je saopćila da su životi pacijenata ugroženi zbog sadašnjeg stanja koje je haotično. Kako komentarišete ovaj stav?

To je strašno, dobila sam taj dokument i on me je iznenadio. Smatram to, na izvjestan način, zloupotrebom Ljekarske komore KS, a povod za takvu izjavu bila su im dva slučaja u KS koja su, nažalost, završila smrtnim ishodom. Radilo se o građevinskom radniku koji je pao sa sedmog sprata i kome, prema izvještaju Hitne pomoći, nije bilo moguće spasiti život. Drugi slučaj je smrt jednog mladića narkomana koji se predozirao i koji je završio tragično. Mislim da je nekorektno koristiti takve dvije tragedije i proglasiti stanje alarmantnim u KS te reći da su ugroženi životi i zdravlje građana. Tim povodom ja sam sazvala sastanak predstavnika Ljekarske komore KS, predsjednika Ljekarske komore FBiH, direktoricu KCUS-a, direktora Doma zdravlja, Hitne pomoći, Zavoda zdravstvenog osiguranja... Mislim da je bila opća ocjena i zaključak da je nekorektno zloupotrebljavati dva nesretna slučaja u ovakve svrhe. Smrt mladića na građevini će sigurno biti predmet suda jer je pogibija na radnom mjestu i sud će, na osnovu relevantne medicinske dokumentacije, vidjeti da nije bilo moguće spasiti taj život.

Vi ste govorili da će reforma krenuti od primarnog nivoa. Međutim, sada je u fokusu javnosti odnos KCUS-a i Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš”. Kakvi su odnosi između ove dvije ustanove?

Bit ću vrlo otvorena. Opća bolnica se do sada bavila i poslovima tercijarne zaštite, što nije u njihovoj nadležnosti i za šta nisu imali uvjete. Tercijarni sektor je isključiv u nadležnosti KCUS-a i sve što se u Općoj bolnici počelo razvijati iz tog domena mora biti prebačeno na KCUS. Opća bolnica je isključivo bolnica općeg nivoa sekundarne zaštite. U ovoj reorganizaciji Opća bolnica u svoju nadležnost treba da uzme i specijalističko-konsultativnu zaštitu koja je sada organizirana na primarnom nivou. Sve ove specijalističko-konsultativne ambulante u Domovima zdravlja trebaju preći u organizaciju bolničke zdravstvene zaštite, a moj će prijedlog biti da to bude u okviru Opće bolnice.

Kako funkcionira sistem u kojem Opća bolnica dva puta sedmično zamjenjuje KCUS kada se radi o urgentnom zbrinjavanju pacijenata?

KCUS je bio veoma opterećen, dnevno su primali između 350 i 500 pacijenata, a više od 70 posto njih nisu ni trebali doći do KCUS-a. Probno je dogovoreno da dva dana urgentni dio preuzme Opća bolnica i to je dosta dobro funkcioniralo. Ne znam zašto je neko pravio famu u vezi s tim, bojim se da tu ima svjesnog podmetanja i unošenja nesigurnosti među zaposlene u Općoj bolnici, ali i među pacijente. Zaposlenima želim poručiti da niko neće ostati bez posla, svi će, bez obzira na reorganizaciju, raditi u svojoj struci prema svojim kvalifikacijama. Može se desiti da se neko premjesti iz jedne ustanove u drugu, iz jedne ambulante u drugu, ali to je sve u cilju racionalizacije i bolje reorganizacije.

Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba

Kakva je trenutna situacija na KCUS-u, ima li određenog napretka?

Na KCUS-u je zatečeno veoma loše stanje. KCUS je bio doveden na rub propasti, dugovanja su dostigla 100 miliona KM, apoteka je bila prazna, veliki dio medicinske opreme je van funkcije, proizvođači i distributeri su bili prekinuli isporuke lijekova, oprema nije servisirana... Sad se situacija popravlja, oni se već pomalo konsoliduju, situacije se stabilizira, ali još uvijek nije dobra. Koliko imam informacije, direktorica KCUS-a je uspostavila kontakte s firmama koje isporučuju lijekove i medicinsku opremu kako bi se postigao dogovor o nastavku opskrbe...

Jeste li kao ministrica zadovoljni radom direktorice KCUS-a, ali i drugih zdravstvenih ustanova?

Krenut ću od KCUS-a. Neki će reći da se gore uspostavlja režim. Međutim, u KCUS-u se samo zavodi red, gore je bilo prilično opušteno stanje. Veliki broj ljekara je istovremeno radio na KCUS-u i u privatnoj praksi, nisu poštovali svoje radno vrijeme. Na KCUS-u je sada radno vrijeme od 8 do 16 sati, nema lutanja u radnom vremenu i mislim da nekima to smeta. Oni koji svoj posao rade čestito, njima ovo stanje odgovara. Ljekarima i sestrama je dobar svaki menadžment koji će im osigurati dobre uvjete rada i dobru platu. Na KCUS-u je bilo pojedinaca koji su imali privilegije, imali smo 518 rukovodnih mjesta, sve su to privilegirana radna mjesta, a istovremeno nije bilo nikakvih rezultata u radu i poslovanju KCUS-a. Što se tiče Domova zdravlja, tamo je bilo stanje mirovanja, ništa se posebno nije dešavalo na poboljšanju rada. Sada je izabran novi direktor i ja od njega očekujem da će se aktivno uključiti u ove reformske procese te da će doprinijeti da se unaprijedi rad Domova zdravlja.