Miralem Mulać: Tlo u Mramoru je veoma osjetljivo zbog dubokih rasjeda
"Područje Tuzlanskog kantona u širem smislu pripada seizmotektonskoj oblasti, odnosno takozvanoj savsko-vardarskoj oblasti koja je odvojena dubokim rasjedima u odnosu na ostalih pet seizmičkih oblasti u BiH. Kompletan tuzlanski blok je podijeljen na manje sekundarne blokove u Mramoru, Gnojnici i Dobošnici prema Srebreniku. Na karti se mogu vidjeti manji rasjedi takozvanog drugog i trećeg reda, ali dubine od dva do 10 kilometara i oni prouzrokoju pomjeranje usljed neotektonskih pokreta", pojašnjava Mulać za Klix.ba.
Prilikom jačih zemljotresa dolazi do ispuštanja nakupljene seizmičke energije, a ukoliko ona u cijelosti ne izađe dešavaju se blaža pomjeranja sekundarnih blokova koji u tuzlanskoj regiji izazivaju potrese jačine od dva do pet stepeni po Richterovoj skali.
Pomjeranje tla u kontinuitetu je zabilježeno na području Mramora, a epicentar je na šest ili sedam kilometara sjeverno od ovog naselja. Upravo na tom dijelu se nalaze rasjedi dubine od 10 do 12 kilometara, kroz koje se ispušta seizmička energija.
Mulać ističe da su građani sa seizmičkom aktivnošću danas upoznati mnogo više nego ranijih godina, zbog online platformi na kojima se u svakom trenutku mogu doznati informacije o potresima.
Zemljotres jačine do 2,9 stepeni po Richterovoj skali spadaju u grupu manjih zemljotresa koje samo registruju seizmografi.
"Mi ne bismo bili ni upoznati sa njima da nema online platformi koje su izuzetno važne, jer svi trebamo znati o ovim dešavanjima. Seizmička aktivnost zemljine površine dnevno u svijetu u prosjeku proizvede hiljadu manjih potresa", navodi Mulać koji je i šef Odjeljenja za upravljanje rizicima od katastrofa u Tuzli.
Potresi jačine od tri do 3,9 stepeni po Richterovoj skali mogu se osjetiti, ali rijetko prouzrokuju štetu i godišnje ih se u svijetu dogodi 49.000.
Lagani zemljotresi su od četiri do 4,9 stepeni po Richteru i uz njih su osjetna drmanja pokućanstva, a značajnija oštećenja su rijetka.
U grupi umjerenih zemljotresa su pomjeranja tla jačine od pet do 5,9 stepeni po Richterovoj skali i uzrokuju štetu na slabijim građevinama u ruralnim regijama ili manja oštećenja na novijim zgradama.
Nemoguće je predvidjeti kada će se desiti potres, ali kvalitetno izrađene seizmotektonske karte stručnjacima mogu pomoći pri uspostavi pretpostavki na kojem području se može dogoditi podrhtavanje tla te koji je maksimalno očekivani potres na određenom području.
BiH ima izrađenu ovakvu kartu, a za područje Tuzle maksimalno očekivani potres je osam stepeni po Mercallijevoj, odnosno šest stepeni po Richteru.
Bosna i Hercegovina se prema Evropskoj mapi seizmičkog hazarda nalazi u zoni visokog rizika od pojave zemljotresa, a najveća vjerovatnoća za potresanje tla je u Neumu, Banjoj Luci i Tuzli.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
