Mirza Smajić: Nijedna država nije imuna na terorizam
"Terorizam je vrsta organizovanog i sistemskog nasilja radi izazivanja straha kod političkih protivnika s ciljem ostvarivanja određenih političkih i ekonomskih ciljeva. Terorizam je postojao mnogo prije nas kao oblik motivisanog nasilja i on će postojati mnogo poslije nas. Živimo u svijetu gdje su sigurnosne prijetnje transnacionalnog karaktera i to samo upućuje da nijedna država na svijetu, bez obzira na moć, nije izuzeta od ovog oblika sigurnosne prijetnje“, kazao je Smajić.
On je dodao da je BiH članica antiterorističke koalicije i da bh. obavještajno -sigurnosne agencije razmjenjuju informacije o mogućim napadima sa ostalim obavještajnim službama, ali da je ipak BiH potrebna reforma sistema unutrašnje sigurnosti kako bi se naša država funkcionalnije borila sa sigurnosnim prijetnjama.
"U BiH postoji kapacitet policijskih i obavještajnih institucija da se uhvate u koštac sa terorizmom, ali nijedna država, pa tako ni BiH, ne može to u potpunosti eliminisati. Specifičnosti BiH leži u tome što je naš sistem unutrašnje sigurnosti, kada govorimo o policijskom sistemu, razbijan i partikuliziran policijskim agencijama na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou, dok je obavještajno-sigurnosni sektor jedinstven“, kazao je Smajić.
Smajić ističe da je u ambijentu u kojem funkcioniše, sigurnosni aparat BiH na zadovoljavajućem nivou, te da je potrebna reforma sistema unutrašnje sigurnosti, posebno policijskog sistema, koja bi dovela do efikasnije borbe protiv terorizma i svih ostalih oblika sigurnosnih prijetnji.
"Problem je što ovom pitanju ne možemo pristupiti kroz entitetske i kantonalne nivoe, nego on zahtijeva državnu akciju. Sigurnost države ne smije biti djeljiva po etničkim, religijskim ili bilo kojim drugim pojavama. Dobrobit svih građana je uspostava integrisanog i funkcionalnijeg sistema unutrašnje sigurnost u kojem će informacije biti fluidne“, rekao je Smajić.
On dodaje da je cilj terorista da se sazna za njihove napade i da izazovu određenu dozu straha kod stanovništva kako bi ostvarili svoje ciljeve, kao što je bio slučaj i sa napadima u Bugojnu, Zvorniku, Sarajevu i Mostaru 1997. godine.
"Upravo je cilj tih aktivnosti izazivanje straha kod stanovništva da bi se skrenula pažnja na njihove ideje i ideologije. Ne bih se složio da naš obavještajno-sigurnosni aparat nije dovoljno jak s obzirom na to da postoje kapaciteti, postoje kadrovski potencijali za suprotstavljanje sigurnosnim prijetnjama, ali ovdje naglašavam uspostavu funkcionalnijeg sistema koji bi olakšao efikasnije suprotstavljanje prijetnjama. Kada se govori o funkcionalnosti našeg aparata mi se možemo porediti sa državama u regiji“, smatra Smajić.
Na kraju je dodao da je neophodno angažovanje cjelokupnog stanovništva u borbi protiv terorizma, jer nijedna država nije imuna na terorizam, pa tako ni BiH, ni Makedonija, a ni Sjedinjene Američke Države.
"Protiv terorizma se moramo boriti svim sredstvima kroz porodice, škole i društvo generalno. Akcenat treba staviti na deradikalizaciju“, zaključio je Smajić.
