Mittalova arbitraža protiv BiH: Država bi mogla ostati bez nekoliko milijardi KM
Mittal je kao većinski vlasnik GIKIL-a pokrenuo arbitražu zbog kršenja bilateralnog sporazuma o zaštiti investicija između Bosne i Hercegovine i Indije. Problem je uzrokovan nezadovoljstvom većinskog vlasnika time što Vlada Tuzlanskog kantona kao suvlasnik navodno nije investirala u kompaniju. Navodno je samo Mittal ulagao, dok je kantonalna vlada isključivo preuzimala dio dobiti.
Međutim, Kantonalni sud u Tuzli je početkom ove godine potvrdio optužnicu protiv Mittala i bivših članova uprave GIKIL-a. Optuženi su za organizovani kriminal u vezi sa zloupotrebom položaja i ovlaštenja te za sklapanje štetnog ugovora.
Konkretnije, terete se za neispunjavanje obaveza stranog ulagača u iznosu od 45 miliona KM te nezakonito izvlačenje novca kojim je prisvojeno 21 milion KM. Pramod Mittal je bio uhapšen, a iz pritvora je pušten nakon što je uplatio tri miliona KM jemstva. Morao je platiti 21 miliona KM u korist GIKIL-a, zabranjeno mu je raspolaganje imovinom te poduzimanje bilo kakvih poslovnih aktivnosti i dužnosti u ovoj kompaniji.
No, Mittal tvrdi da je zapravo njemu pričinjena šteta zbog čega je pokrenuo arbitražu protiv Bosne i Hercegovine. Ranije je poručio da je riječ o lažnim optužbama. Njegova odluka da pokrene arbitražu već ima finansijske implikacije po Bosnu i Hercegovinu.
Naime, Vijeće ministara je prošle sedmice odobrilo 800.000 KM u cilju zaštite pravnih i imovinskih interesa Bosne i Hercegovine. Novac je namijenjen za angažman specijaliziranog advokatskog ureda za vođenje međunarodnih investicijskih sporova, za plaćanje depozita za rad arbitražnog tribunala te angažman pravnih i finansijskih vještaka. Ako ishod arbitraže bude u korist Mittala, to bi Bosnu i Hercegovinu moglo koštati nekoliko milijardi KM.
Spor većinskog vlasnika i suvlasnika GIKIL-a se desio kada su postajale naznake da je ovo preduzeće na putu poslovnog oporavka. Podsjećamo, Mittal je sličan postupak vodio protiv Nigerije. Ova država je pristala na nagodbu te je Mittalu platila pola milijarde dolara.
