Kuti-Livač
0

Mještani mostarskog naselja pred iseljenjem zbog nelegalnog kamenoloma

G. Š.
Foto: G. Š./Klix.ba
Foto: G. Š./Klix.ba
Mještani sela Kuti Livač desetak kilometara sjeverno od Mostara mjesecima se bore s nelegalnim aktivnostima na polju eksploatacije kamena iz kamenoloma "Kuti Livač" blizu njihovih porodičnih kućama i tvrde da prijeti ekološkom katastrofom i iseljavanjem stanovništva.

Zabrinjavajuće informacije u Mostaru danas su medijima iznijeli predstavnici Eko udruženja Kuti i Građanske inicijative Kuti, navodeći kako je poražavajuće da su se vladajuće strukture oglušile na probleme s kojim se mještani nose iako su ih o svemu izvještavali i tražili zaštitu.

Aner Omanović, (Foto: G. Š./Klix.ba)
Aner Omanović, (Foto: G. Š./Klix.ba)

Predsjednik Eko udruženja Kuti Aner Omanović, kaže da su mještani u zajedničku borbu krenuli u avgustu, kad su na teren izašle teške građevinske mašine o čemu ih niko nije obavijestio, te prelazile preko njihovih posjeda i uništile most koji su izgradili svojim sredstvima.

Angažirali su i advokatski ured jer smatraju kako su dokumenti pribavljeni na osnovu lažnih informacija, te upozoravali da će, ako dođe do otvaranja kamenoloma, to značiti ekološku katastrofu i uzrokovati iseljenje mještana.

"Sve je počelo 2002. godina kada je tadašnja općina Mostar Sjever odobrila eksploataciju šljunka Ahmedu Hadžiomeroviću, vlasniku preduzeća 'Majdan-Kuti' na period od šest godina", rekao je Omanović navodeći događanja koja su ih najednom sve šokirala.

Iako se tada ništa nije rađeno, po njegovim riječima 2004. godine od Federalnog ministarstva prostornog uređenja to preduzeće je zatražilo i dobilo urbanističku saglasnost u cilju ispitivanja svojstva sirovine na lokalitetu "Zukulja" za potrebe obnove Starog mosta.

"Rješenjem Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije 2008. godine dozvoljen im je iskop najviše 400 metara kubnih mineralne sirovine dolomita te da isti mora biti završen do kraja godine", pojašnjava detaljno.

Nakon toga, ako nastavlja ništa nije rađeno sve do polovine avgusta ove godine, kad je krenula i borba mještana zbog dolaska teških građevinskim mašinama koji su započeli s iskapanjem.

Foto: G. Š./Klix.ba
Foto: G. Š./Klix.ba

Tada su kako priča doznali da je u međuvremenu investitor poduzeo određene radnje s namjerom daljnje eksploatacije sirovine i 2015. godine potpisao koncesiju s Vladom HNK na 21 godinu. Nakon isteka okolišne dozvole od pet godina, investitor je podnio zahtjev za novu koja je izdana u decembru prošle godine, a prilikom ishodovanja dokumentacije građani nisu bili uključeni.

Okolišna dozvola je, kako tvrdi izdana bez razmatranja obaveze izrade elaborata o prethodnoj procjeni utjecaja na okoliš i u njoj stoji kako u zoni od 700 metara oko kamenoloma nema kuća, dok se po njegovim riječima najbliža kuća nalazi na manje od 100 metara od kamenoloma.

Pojašnjava i kako je u međuvremenu preduzeće "Majdan-Kuti" mijenjalo više vlasnika, a sad je trenutno to strani državljanin s privremenim boravkom u BiH, što dodatno sve usložnjava.

"Od početka radova mi pokušavamo zaustaviti rad kamenoloma, angažovali smo advokata i pozvali inspekciju te privremeno zaustavili radove, jer je izlaskom na teren rudarski inspektor utvrdio da se radovi izvode bez zakonom propisanih odobrenja po glavnom rudarskom projektu", priča Omanović.

Uz sve navedeno kako naglašava mještani sumnjaju u nelegalne radnje i malverzacije u kojima bi mogli biti kolateralna šteta, jer ih zabrinjava i činjenica da bi se radovi planiraju izvoditi na miniranom području, čime se ugrožavaju životi radnika i čitave okoline, a ipak je ishodovana dozvola za radove.

Ono što im je preostalo kako poručuje jeste ukazati vladajućim strukturama na problem i pozvati ih na preispitivanje koncesijskog ugovora kako bi zaustavili početak rada kamenoloma koji bi, kako poručuju mogao biti poguban.

Traže da se kamenolom izbriše iz Prostornog plana Grada Mostara, a ako se to ne dogodi kako je poručio poduzet će sva pravna sredstva kako bi spriječili daljnji rad, je tvrde da bi otvaranje kamenoloma značilo i iseljavanje mještana Kuti Livač.

Drago Lozo (Foto: G. Š./Klix.ba)
Drago Lozo (Foto: G. Š./Klix.ba)

Uz naglasak da je to posljednja oaza mira i zelenila koja se nalazi deset kilometar od Mostara Drago Lozo ističe kako je njegova porodična kuća 100 metara od kamenoloma koja datira iz 1883. godine i da će se boriti dok god bude mogao da sačuva porodično ognjište.

"Mi ne želimo taj kamenolom. Koliko ćemo se boriti ne znam, ali ćemo istrajati do kraja, jer bi kamenolom donio samo korist nekim pojedincima na štetu mještana i kompletnih naselja. Treba da se ljudi vraćaju, a ne da ih se ovako eliminiše iz njihovog mjesta", poručio je Lozo.