Mladen Ivanić: Izazovi za RS su prošli, čekaju nas problemi između Bošnjaka i Hrvata

Ja ničije povjerenje nisam izigrao, imali ste priliku to vidjeti. A i ako sam učinio nešto što je nekome eventualno moglo zasmetati, to je bio samo moj odgovor na njihove poteze, a nikako namjerna provokacija, kako se znalo provlačiti u nekim medijima.

Nakon što je sve prošlo, predložio sam da na dnevni red sjednice Predsjedništva BiH stavimo izjavu kojom bismo jamčili da se dalje nećemo baviti ovakvim stvarima, kako bismo pokazali odgovornost i spremnost da do kraja mandata djelujemo isključivo u interesu institucija te građana BiH. Međutim, nije bilo konsenzusa.

Ipak, nije sve baš tako crno. Imamo mi danas korektne odnose. Nema razloga da, recimo, ne popijemo kafu i ne održavamo i redovne i vanredne sjednice, po potrebi, kako ne bismo doveli u pitanje funkcioniranje institucija i doveli ih u eventualnu blokadu. Toliko spremnosti imamo, ali ipak, nisu to ni blizu odnosi kakvi su bili na početku mandata.

Smatrate li da je izborna kampanja za Opće izbore 2018. godine već počela? Evidentno je da vlast ne funkcioniše ni u entitetima, a ni na nivou države.

Ne bih ja rekao da vlast ne funkcioniše, niti da nema parlamentarne većine, bilo na nivou BiH ili u entitetima. Siguran sam da na nivou BiH neće doći do bilo kakve prekompozicije, ali da će se parlamentarna većina ogledati od tačke do tačke dnevnog reda.

Kada je riječ o Republici Srpskoj, glasanje o prodaji rudnika Ljubija pokazalo je ozbiljne probleme u vladajućoj koaliciji. Ovo je prvi put za sve godine vlasti da SNSD s koalicijskim partnerima DNS-om i SP-om nije imao apsolutnu moć. Jer nije bilo saglasnosti unutar koalicije.

Dakle, do sada apsolutno moćne koalicije jesu uzdrmane i tu nema nikakve sumnje, ali to, opet, ne mora ništa značiti. Recimo, 31. maja slijedi sjednica Narodne skupštine RS-a na kojoj će opozicione stranke za dnevni red kandidovati izglasavanje nepovjerenja Vladi RS-a. Vidjet ćemo na toj sjednici kolika je istinska želja za promjenama, kao i ko se bavi isključivo kampanjom i populističkim potezima. Nisam siguran da će stranke koje su sada u vlasti glasati za smjenu Vlade.

Međutim, ta sjednica je i odlična prilika da vidimo koliko je vlast u RS-u demokratična. Ukoliko ova važna tačka, s vrlo argumentovanim i ozbiljnim dokumentom koji je pripremila opozicija i koji svjedoči o svim razlozima za potezanje pitanja povjerenja Vladi, ne bude uvrštena u dnevni red, znači da je vlast svjesna da nema argumente protiv i da ne želi da se o tome raspravlja. Međutim, i glasanje o Ljubiji nas je sve prilično iznenadilo pa nas možda i sjednica o izglasavanju nepovjerenja Vladi RS iznenadi.   Kako biste ocijenili trenutne odnose BiH sa susjednim zemljama? S obzirom na to da je Aleksandar Vučić pobijedio na predsjedničkim izborima u Srbiji, očekujete li promjenu politike u odnosu spram BiH?

Ne znam šta treba da se mijenja u politici Srbije u odnosu prema BiH. Aleksandar Vučić je bio premijer i jaka politička ličnost, sada je predsjednik. Srbija je itekako imala razloga da zategne odnose s BiH nakon otkazivanja posjete Tomislavu Nikoliću, nakon incidenta u Srebrenici kada je napadnut premijer Vučić... Bez obzira na sve, Srbija je poslije toga u Srebrenicu uložila novac kako bi ta općina ubrzala razvoj. I zadržala je dobre odnose s BiH. Politički stav Srbije će i dalje biti: volimo Republiku Srpsku, ali nećemo ništa raditi protiv cjelovitosti i teritorijalnog integriteta BiH.

Hrvatska je, s druge strane, očito aktivnija povodom BiH nego što je to ranije bio slučaj. Prije svega mislim na zahtjev za federalizaciju i aktivnosti koje je imala u Evropskom parlamentu povodom usvajanja rezolucije o BiH. A vidljivo je i da Hrvatska podržava prijedlog Izbornog zakona koji je u proceduru uputio HDZ.  

Ljudi u BiH su nezadovoljni životom bez obzira na to kojoj etničkoj skupini pripadaju. U posljednje vrijeme mnogo se priča i o protestima. Smatrate li da će u našoj zemlji doći do protesta ove godine?   Činjenica je da su ljudi u oba entiteta itekako nezadovoljni. Međutim, činjenica je isto tako da to nezadovoljstvo traje već dugo, ali da na izborima ipak uglavnom isto biraju. Zato ne mogu prognozirati hoće li ove godine, na bilo koji način, ljudi odlučiti da pokažu da nisu zadovoljni.

Proteste generalno smatram demokratskim načinom izražavanja nezadovoljstva te da svako gušenje pokušaja njihovog organizovanja ne nosi dobro, već samo gomila razloge za njih.

Prošle godine smo imali priliku vidjeti odlično organiziran protest opozicije u Republici Srpskoj, ali nažalost, oni nisu nastavljeni, što smatram velikom greškom. Ljude treba ohrabriti da shvate da žive u društvu u kojem im se neće ništa dogoditi ako jasno i glasno kažu da nisu zadovoljni i da žele da im bude bolje.

Ljude moramo podsjetit da se njih itekako pita i da i o njima ovise određeni procesi u društvu. Ono što je vlast u Republici Srpskoj uradila prošle godine s kontraprotestom i ispolitiziranom pričom je bilo gušenje demokratičnosti i omalovažavanje građana. Takve stvari nisu dobre.

Vaše kolege iz Predsjedništva BiH optimistične su kada je riječ o dobivanju statusa zemlje kandidata za članstvo u EU. Jeste li Vi optimistični?

U ovom mandatu naš cilj je da dobijemo status kandidata i nadam se da ćemo u tome uspjeti. To, prije svega, ovisi o nama samima. Ako na vrijeme dostavimo ozbiljne odgovore na Upitnik Evropske komisije, uvjeren sam da ćemo dobiti status kandidata. Nadam se da će se to dogoditi najkasnije početkom iduće godine.   Kako komentarišete nepostojanje parlamentarne većine na nivou BiH? Nedavno smo svjedočili obrnutim stavovima koalicionih partnera kada je riječ o setu zakona kojim je predviđeno povećanje akciza na naftu.

Ta dešavanja su prirodna posljedica gubitka povjerenja između partnera na nivou BiH, koje je započelo pričom o popisu. Nakon toga je dobar i pozitivan ambijent koji je postojao unutar većine u BiH, narušen i sada ćemo, kao što sam rekao, postojanje parlamentarne većine promatrati od tačke do tačke.   U Republici Srpskoj je uzavrela atmosfera između vaših partijskih kolega, predsjednika PDP-a Branislava Borenovića i ministra vanjskih poslova BiH Igora Crnadka s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom i premijerkom Željkom Cvijanović. Kako komentarišete te sukobe?   Razlika između te dvije strane je u tome što su Borenović i Crnadak govorili isključivo o ozbiljnim temama i stvarnim problemima, dok se druga strana, gospodin Dodik i posebno gospođa Cvijanović, utrkivala u uvredama. Historija je pokazala i to je svima jasno da oni koji vrijeđaju zapravo nemaju argumente.

Nadam se da će svi doći pameti i politički život vratiti u raspravu argumentima, a ne uvredama, jer je to jedini način na koji se stvari mogu promijeniti. Moje stranačke kolege gospodin Borenović i gospodin Crnadak imaju moju punu podršku.