Mladi u Krajini ne vide perspektivu i žele otići, vlasti rade na novoj strategiji

Broj mladih ljudi u Bosni i Hercegovini, čijim je stopama i Arnela odlučila kročiti, za sada niko nije utvrdio, no evidentno je da se radi o hiljadama.

U kantonu iz kojeg dolazi Arnela, preko 2.700 visokoobrazovanih osoba, mahom njenih godina, nalaze se na listi Zavoda za zapošljavanje. Vjerovatno, mnoge od njih pritišću slične dileme i pitanja.

U Federaciji Bosne i Hercegovine, prošle godine se aktivno počelo govoriti o kreiranju "Strategije prema mladima", kojom bi se konačno pokušalo iznaći efektno rješenje za pitanja mladih ljudi, povrh svega njihovog zaposlenja. Vlada Federacije trenutno je u fazi izrade ovog strateškog dokumenta.

Slične stvari pokrenute su i Unsko-sanskom kantonu, kako bi se spriječili svi budući slučajevi, poput Arnelinog.

"Strategija za mlade predstavlja bazni dokument po kojem će se u narednom periodu definirati strateški pravci djelovanja kada su u pitanju mladi ljudi u Unsko-sanskom kantonu. To podrazumijeva jedna opsežna istraživanja koja će nam dati jasnu bazu, na osnovu koje ćemo provoditi sve druge analize“, ističe za Klix.ba Jasmin Musić, savjetnik premijera USK i član Radne grupe za izradu Strategije.

"U kontekstu obrazovanja morat ćemo ići u jednu detaljnu reformu, koja će u najvećem dijelu ići u pravcu da definiramo koja su to suficitarna, a koja deficitarna zanimanja u kantonu u ovom trenutku, te da na osnovu Strategije idemo u reformu upisnih kvota, kako u srednjim školama, tako i na Univerzitetu u Bihaću", pojašnjava Musić.

I doista, ogroman problem u Bosni i Hercegovini, pa tako i u Unsko-sanskom kantonu, predstavlja dugogodišnja hiperprodukcija kadrova za koje ne postoji apsolutno nikakva perspektiva na tržištu rada. Prosto kazano, obrazovane su različite struke za koje je bilo svima jasno - i obrazovanju, i vlastima, pa čak i studentima - da će veoma teško pronaći svoje radno mjesto kod poslodavaca.

"Suficitarna zanimanja trebala bi se u potpunosti ukloniti iz obrazovnog sistema, jer je njihovo postojanje postalo besmisleno. Naprimjer, broj ekonomista ili pravnika na birou rada je prevelik, dok je, s druge strane, premalen broj broj struka koje su u ovom trenutku doista potrebne, kao što su poljoprivredni tehničari ili IT inžinjeri. U svijetu je to već odavno praksa, dok kod nas nije takav slučaj. I upravo bi taj dio Vlada, odnosno Ministarstvo obrazovanja, trebalo jasno urediti: ukloniti suficitarne struke, a deficitarne uvesti u obrazovni sistem", ističe Adis Saličević, član Vijeća Mladih USK i jedan od aktivnih učesnika u formiranju Strategije prema mladima u USK.

Slično tvrdi i Kenan Keserović, zastupnik u Skupštini USK i pokretač inicijative za izradu Strategije, koji u razgovoru za Klix.ba navodi da se odlazak mladih ne može spriječiti represivnim mjerama poput zatvaranja granica što su učinile neke srednjoazijske zemlje, već poboljšanjem uslova za život mladih ljudi u USK.

"Ako mladima ponudimo obrazovanje koje će ih pripremiti za tržište, ako im ponudimo povlastice i olakšice za pokretanje vlastitih biznisa, ako se osjećaju sigurno i imaju mogućnosti da osnuju vlastitu porodicu, mladi neće imati razloga zašto da napuste svoj grad ili svoju zemlju. Samo ih tako možemo zaustaviti, a možda i primamiti one što su otišli da se vrate i stečena iskustva u Evropi primjene i kod nas", kaže Keserović.

Iz Vlade USK i Radne grupe koja priprema izradu Strategije, kazali su nam da će se u narednom periodu provoditi terenska istraživanja i analize, na osnovu kojih bi se trebala utvrditi tačna problematika mladih ljudi. U tom smislu, saslušat će se njihovi zahtjevi i težnje, analizirati sve kategorije mladih ljudi, od onih koji su trenutno u srednjoj školi, zatim onih koji su je završili, pa sve do visokoobrazovanih. Sve u svrhu sprječavanja odlaska našeg najperspektivnijeg kadra, čije bi raznolike potencijale koristile neke druge države.

Poput one u kojoj bi Arnela, prema svemu sudeći, uskoro mogla završiti.