Mladi u Sarajevu pomažu vršnjacima da uče i adaptiraju se na novu sredinu
Fondacija "Izvor nade" već duži period razvija sistem vršnjačkog mentorstva. Merjem Salihagić, savjetnica za odgojna pitanja u ovoj fondaciji, kazala je kako su svi sretni zbog efekata vršnjačkog mentorstva, jer je i sama imala podršku djevojaka tokom studija, što joj je bilo nezamjenjivo.
"Vršnjačko mentorstvo (peermentorship) je pojam o kojem možemo mnogo čitati na svim obrazovnim nivoima u svijetu. Kao što sama riječ kaže, radi se o mentorstvu koje provode vršnjaci. Možemo naći mnogo različitih definicija, varijacije postoje ako govorimo o vršnjačkom mentorstvu na fakultetu i u osnovnoj školi – ali opet sve one se vraćaju na istu osnovu, a to je 'podrška u sveukupnom razvoju i odrastanju koju mogu pružiti vršnjaci vršnjacima", kazala je Salihagić.
Podrška i motivacija drugome
Zbog poslovnog angažmana prije nekoliko godina, Salihagić se mnogo interesovala za proces vršnjačkog mentorstva, te joj je bilo impresivno učiti i čitati o raznim efektima, mehanizmima i projektima koji se mogu uraditi na ovom polju. Nažalost, nije našla mnogo izvora niti literature na domaćem prostoru o ovoj temi.
"Uglavnom, u tom moru definicija, meni je ostala jedna koju sam pročitala u projektima podrške koji se provode u Engleskoj (Kent): 'Vršnjačko mentorstvo je odnos jedan na jedan (individualni odnos) u kojem nema ocjenjivanja (evaluacijskog procesa) i u kojem osoba (mentor) na volonterskoj osnovi izdvaja vrijeme da daje podršku i motivaciju drugoj osobi (mentee)'. Vrlo važna obilježja ovog odnosa, što su i njegovi glavni benefiti, je da vršnjaci čiji je utjecaj u određenom periodu čak jači od roditeljskog, dobrovoljno pomažu i daju razne vrste podrške nekom svom vršnjaku", kazala je Salihagić.
U raznim projektima u obrazovnim procesima širom svijeta se na početku godine biraju vršnjaci dobrovoljci koji prolaze određenu vrstu edukacije te bivaju posvećeni određenoj grupi. Svi vršnjački mentori imaju svoje mentore koji su nastavni/obrazovni kadar. Salihagić ističe kako je vršnjačko mentorstvo primjenjivo na raznim nivoima obrazovanja, od osnovnog do visokog obrazovanja.
"U pedagoškoj nauci mnogo je govora o utjecaju vršnjaka, ali stiče se dojam da se u nekim zemljama slabo razvijaju mehanizmi kvalitetnog iskorištavanja i kanalisanja tog utjecaja. Mi često, posebno u posljednje vrijeme, govorimo o posljedicama neadekvatnih vršnjačkih odnosa – o vršnjačkom nasilju, mobingu i sl. Moje mišljenje je da je vršnjačko mentorstvo preventivni sistematski proces koji može spriječiti vršnjačko nasilje. Naravno, kao i u svemu, treba mnogo raditi jedan period, da bi se na jedan lijep i atraktivan način kultivisala poželjnost 'pomaganja svom vršnjaku' među djecom – učenicima i studentima", smatra ona.
Razvijanje senzibiliteta za druge
Vršnjačko mentorstvo može biti pomoć u učenju, u druženju, izradi domaćih zadataka, zajedničkom objedovanju, adaptaciji promjene razreda i sl. Salihagić je posebno zanimljiva vrsta mentorstva npr. na igralištu, gdje se kod djece razvija senzibilitet da drugu djecu uključuju u igru i da posebno obraćaju pažnju ako je neko dijete izdvojeno i usamljeno.
"Kad zamislimo da sistematski počnemo našu djecu u osnovnim, srednjim školama i na fakultetima motivirati da oni napreduju ukoliko pomažu svojim vršnjacima da napreduju, osjetimo veliku nadu i radost. Između raznih koristi vršnjačkog mentorstva navodi se razvijanje osobine liderstva, kao i senzibilitet za procjenu vlastitih i tuđih potreba. I tu govorimo o ciljevima mentorstva, a to je da se jedna mlada ličnost najbolje razvija tako što uči, radi i pomaže drugima da se razvijaju", naglasila je.
Lakši prolazak kroz adaptaciju
Sistem Fondacije "Izvor nade" nema profesionalnu odgojnu brigu, već rade vršnjačko mentorstvo i edukaciju životnih vještina. Salihagić kaže kako ta kombinacija daje dobre rezultate te da je to njihova posebnost.
"Znači stariji studenti i učenici srednjih škola pomažu mlađima i daju akademsku/karijernu, prijateljsku, socio-emocionalnu, moralnu i sličnu vrstu podrške. Posebno smo ponosni na dobro razvijen sistem instruktivne nastave. Čini nas sretnim da bez ikakve nagrade i očekivanja student koji je napredan u nekom polju spontano pomogne drugima. Vrlo nam je važno i da svi koji dolaze na obrazovanje u Sarajevo, s obzirom na to da je fondacija smještena u Sarajevu, što lakše prođu adaptaciju i odsustvo porodice, da nađu prijatelje i da uvijek imaju nekog ko je stalno s njima, živi i dijeli isti prostor, a spreman je učiniti nešto dobrovoljno za njih. Roditeljima naših stipendista to uliva mir", kazala je Salihagić.
Saradnja s Domom Bjelave i SOS selom
U fondaciji stariji studenti pomažu mladima u adaptaciji, učenju i drugim vrstama podrške. Na ovakvim projektima angažovano je 26 vršnjačkih mentora. Ostale volontere angažuju i na vanjskim projektima. Imaju saradnju s Dječijim domom na Bjelavama i rade projekte podrške, susreta i sl. Također imaju instruktivnu pomoć koju njihovi volonteri pružaju djeci u SOS selu.
"Ukoliko imamo resursa, uključujemo se u lokalne projekte i angažujemo svoje volontere kao ispomoć. Prošle godine smo radili projekt 'Mini-škola neformalne edukacije i profesionalne orijentacije' s određenim srednjim školama u KS. Svake godine radimo Ljetnu školu za djecu iz nekoliko općina BiH. To bude trodnevno druženje, obilazak važnih kulturnih i turističkih destinacija, a iznad svega druženje s vršnjačkim mentorima koji s njima provode vrijeme. Na ovaj način trudimo se da podignemo društvenu odgovornost kod mladih i motiviramo ih na volontiranje. To se prije svega ogleda u bezinteresnoj pomoći vršnjaku u određenom polju. Zbog toga broj volontera varira, a svi bivaju angažovani na projektima koji njima najbolje odgovaraju (projektni, instruktivni, humanitarni i sl.)", kazala je Salihagić.
Ove godine Fondacija stipendira blizu 160 stipendista te vršnjački mentori vrše značajnu koordinaciju u cjelokupnom radu. Za mlade koji su studije proveli uz mentorsku podršku kaže da su to vrlo često odgovorna djeca s radnim navikama, lijepim manirima i velikim osjećajem za potrebe i drugih ljudi.
"Vrlo često se radi i o ličnostima s liderskim vještinama. Takva djeca nisu 'samoživa' i rijetko učine bilo kakvu vrstu nasilja prema drugima, bez obzira na situaciju, konflikt i sl. Da bi neko bio vršnjački mentor prije svega on sam treba da ima volju da utroši nešto svog slobodnog vremena. Taj kvalitet je simptomatičan i ukazuje i na druge kvalitete. Također je važno da se radi o odgovornoj i savjesnoj ličnosti s odlikama 'role-modela' – moralne ličnosti. Liderski kvaliteti tu doprinose. Naravno, ovaj odnos ne bi trebao imati osobine 'nadređenosti', nego prijateljske vezanosti", kazala je.
Pomoć drugima
Istakla je kako imaju programe gdje stručne osobe mentorišu vršnjačke mentore, organiziraju edukaciju, kao i programe izgradnje tima gdje oni uče o raznim vještinama i motivišu se za volonterski rad.
"Nadamo se da će se u budućnosti, na svim nivoima obrazovnog odnosa (formalnog i neformalnog) vršnjačko mentorstvo njegovati kao atraktivni kvalitet koji će djeca željeti primijeniti i osjećati se obaveznim kao i 'modernim i in' da pomognu drugoj djeci, učenicima ili studentima koje vide usamljenim i koji su u potrebi za bilo kakvom vrstom podrške", zaključila je Salihagić.
