Mladi uz podršku NVO i institucija lakše do poduzetništva i titula u obrazovanju
Fakultetsko obrazovanje za mnoge nije kraj obrazovanja, već samo početak napredovanja i profesionalnijeg stručnog osposobljavanja za rad na tržištu. Dok jedan dio mladih odluči svoje iskustvo iskušati u biznisu, drugi ipak nastave svoje obrazovanje i građenje karijere kroz nadogradnju univerzitetskog znanja.
Jedna od institucija/ustanova koje rade na osposobljavanju mladih i pripremanju za uspješan život je i Institut za razvoj mladih KULT, a u razgovoru za Klix.ba Ajka Rovčanin, voditeljica Odjela za ekonomski razvoj, kaže da je Institut u ranijim godinama proveo uspješan program podrške pokretanju biznisa mladih.
"Konkretno, institut je u posljednjih nekoliko godina proveo uspješan program podrške pokretanju biznisa mladih ljudi u BiH, zajednički s 8 lokalnih zajednica, a uz podršku Švedske ambasade. Ovaj program je rezultirao samozapošljavanjem oko 40 mladih osoba u njihovim vlastitim biznisima. Mi se upravo zalažemo za poticanje poduzetničkog duha i aktivizma mladih ljudi, kao jedno od rješenja njihove nezaposlenosti", kaže Rovčanin.
Dodaje da dugi niz godina zagovaraju primjenu Zakona o volontiranju FBiH u kontekstu obaveze institucija vlasti da se akreditiraju kako bi mogle postati pružaoci dugoročnog volontiranja.
"To znači da mlade osobe u institucijama vlasti mogu volontirati minimalno 240 sati unutar tri mjeseca te da im se to priznaje kao radno iskustvo. Na ovaj način se mladima olakšava da steknu prva radna iskustva kroz volontiranje, kako bi ih poslodavci bolje prepoznali kod prvih formalnih zaposlenja", dodaje naša sagovornica.
Naglasili su da puno rade i na educiranju mladih, njihovom poticanju na društveni aktivizam i liderstvo u zajednicama te da je javnosti poznat njihov jednogodišnji program "Uči, misli, djeluj", koji provode već 15-ak godina.
Kroz Zeničku razvojnu agenciju ZEDA, prema riječima direktora Senada Pašalića, u tri godine programa i edukacija prošlo je više od 2.500 polaznika, što govori o njihovim aktivnostima koje su fokusirane ne mlade.
S druge strane, angažman institucija je nemjerljiv i veoma značajan u nadogradnji univerzitetskog znanja mladih, kojima se kroz finansijsku podršku omogući lakše obrazovanje i ostvarenje titula. Spahija Kozlić, ministar obrazovanja Zeničko-dobojskog kantona, u razgovoru za Klix.ba je kazao da ministarstvo za sve stipendije godišnje izdvaja oko 2,3 miliona KM.
"Do sada smo ispunili sve zahtjeve studenata, a drugi način na koji pomažemo studentskoj populaciji jeste finansiranje smještaja u studentskim domovima za šta izdvajamo 1,5 miliona KM. Također, imamo i program u okviru ministarstva, koji se odnosi na sufinansiranje odbrane doktorskih disertacija, na koji se prijavljuju oni koji su stekli uslove. Tema mora biti odobrena ili odbranjena u toj godini, a mi sufinansiramo odbranu u onolikom omjeru koliko aplikacija imamo pa iznos podijelimo ravnomjerno. Za naučno-istraživačku djelatnost također izdvajamo novčana sredstva i sretni smo što sve u potpunosti realizujemo. Nagrađujemo uspješne studente i pomažemo im da nastave svoj angažman na domaćem i regionalnom polju", izjavio je Kozlić.
Povelje dekana i rektora tokom svog studija dobila je i Ajša Luković, koja je nakon uspješnog studija dobila priliku da bude asistentica na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici.
"Kao studentica sam imala stipendiju Ministarstva za boračka pitanja ZDK i dvije godine sam dobila zajam Federalnog fonda za studentske zajmove. Trenutno sam u zvanju asistentice na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici na katedri za Historiju države i prava. Na istoimenoj katedri sam i studentica II ciklusa studija", kazala je Luković te dodala:
"Zbog mojih aspiracija ka akademskim zvanjima još uvijek nisam tražila priliku za pripravnički rad i staž, jer raditi pripravnički znači baviti se pravom u praksi."
Međutim, potrebno je još više angžamana nevladinih organizacija, lokalnih zajednica, kantonalnih ministarstava i države kako bi uspješni mladi ostali u državi i pod bh. nebom gradili svoje karijere, postizali titule i bilježili pozitivne poslovne priče.
