Mlađen Božović nakon osporavanja SDA: Ovo je već politika, ne želim slušati ni gledati
Na pitanje kako komentariše dovođenje u pitanje njegovo imenovanje, iako je prošao provjere SIPA-e i CIK-a, Božović odgovara:
"Vjerujte da ne znam, mjesec dana me osporavaju. Ne znam ni kako bih komentarisao. Nastojim da se isključim iz svega, da ne slušam i ne gledam", kazao je.
Božović ističe da ne zna zašto je SDA sada dovela u pitanje njegovo imenovanje za ministra, uoči sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
"Vjerujte da ne znam. To je već politika, a u politiku nikad nisam volio da se upuštam. Nisam ni sa kim razgovarao niti hoću da razgovaram", dodao je.
U slučaju da ne dobije potrebnu podršku u Parlamentu BiH, Božović ističe da će biti šta bude te da se ne uzbuđuje po tom pitanju.
"Opušteno samo, ako bude bit će dobro, a ako ne bude bit će opet dobro. Kakav komentar uopće dati na sve ovo. Bit će šta će biti", zaključio je.
Podsjetimo, nakon današnjeg sastanka SDA i SNSD-a, generalni sekretar SDA Halid Genjac je poručio da će stav SDA o Božoviću biti poznat do četvrtka odnosno do početka sjednice. On nije želio odgovoriti kojoj odluci je SDA bliže - da li će podržati Božovića ili neće.
Sa druge strane predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija je kazao da ne vidi neki problem u vezi sa imenovanjem Božovića jer je, kako kaže, dogovor partnera u vlasti bio da svaki kandidat koji prođe provjere SIPA-e i CIK-a će dobiti podršku.
Za SDA je najviše sporno što se Božoviću na teret stavlja prvostepena presuda za mobing, ali i veliki broj natpisa u medijima kojima se ozbiljno optužuje za određene koruptivne djelatnosti.
Lider SNSD-a i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da osporavanje Mlađena Božovića za ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH donosi novu krizu za BiH.
Da li će Božović postati ministar bit će poznato u četvrtak. Tog dana će se znati i da li su partneri (SDA, SNSD i HDZ) na državnom nivou pronašli kompromis ili će nastupiti nova kriza i tenzije koje su splasnule krajem prošle godine.
Državljani Srbije i Rusije dobili najviše crnogorskih državljanstava, slijede osobe iz BiH
