MMF najvjerovatnije neće prekinuti aranžman s BiH uprkos neusvajanju zakona o akcizama
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH četiri puta je odbio usvojiti set zakona kojim je predviđeno povećanje akciza na naftu i naftne derivate u BiH. Na posljednjoj sjednici većina državnih parlamentaraca prihvatila je negativan izvještaj Komisije za finansije i budžet, čime su prijedlozi Vijeća ministara BiH definitivno povučeni iz parlamentarne procedure.
Prema najavama predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića, izvršna vlast nema namjeru odustati od povećanja akciza na gorivo te će u narednom periodu razmotriti načine na koje će zakone po peti put vratiti u parlamentarnu proceduru.
Riječ je o zakonskom rješenju koje je jedan od uvjeta za dobijanje druge tranše sredstava iz kredita MMF-a, zbog čega se često spominje da bi ova međunarodna finansijska institucija mogla prekinuti "saradnju" s našom zemljom.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra kako takve tvrdnje nemaju nikakvo utemeljenje jer je svima jasno da MMF ne odustaje tako lako od država koje su korisnice kredita.
"Mislim da se svi u akademskoj zajednici slažu da neće doći do ugrožavanja aranžmana s MMF-om. Slična iskustva država istočne Evrope, a posebno Grčke pokazuju da MMF ne odustaje tako lako kao što je nama svih ovih godina predstavljano", rekao je Čavalić.
Ističe da je u slučaju BiH riječ isključivo o privremenom stopiranju druge tranše sredstava iz kredita MMF-a čime će u kratkom roku biti ugrožena finansijska stabilnost bh. entiteta.
"Ono što već vidimo i što će vlade morati uraditi jeste da pokušaju krenuti ka većem unutrašnjem zaduživanju izdavanjem trezorskih zapisa i drugih vrijednosnih papira", kazao je Čavalić.
On je uvjeren da domaće političke elite nemaju jedinstvenu ekonomsku viziju, što se održava na mogućnost međunarodnog faktora da ucjenjuje vlasti u smislu provođenja reformi, dok s druge strane vlasti nisu otporne na interese određene grupacije.
"MMF prati određenu liberalnu ekonomsku politiku i uvijek preporučuje vladama šta da rade, ali vlade s druge strane moraju u jednom trenutku naučiti pregovarati. To znači da moraju znati reći kada nešto neće raditi, odnosno da mogu nešto izvršiti na drugačiji način. To se nažalost kod naših političkih lidera ne dešava", rekao je Čavalić.
Kako kaže, sasvim je normalna reakcija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koji je odbio usvojiti set zakona o povećanju akciza, kao i otpor građana.
"Na taj način se formira jedna velika opozicija u odnosu na taj zakon. To je opravdano jer prethodna sredstva koja su ostvarena po osnovu putarina, akciza i slično nisu investirana na pravi način", kazao je Čavalić.
Čavalića smo pitali i da li bi eventualno MMF mogao tražiti od bh. vlasti privatizaciju telekom operatera u slučaju da i pet put ne bude usvojeno povećanje akciza na naftu i naftne derivate.
"Još krajem prošle godine krenulo se u postupak blage najave njihove procjene vrijednosti. Reformskom agendom je na dugi rok i predviđeno, što se diskretno i navodi, da bi moglo doći i da treba doći do prodaje velikih javnih kompanija koje su uspješne", kazao je Čavalić.
Dodaje da on na dugi rok ne vidi ništa loše u tome jer su sve zemlje susjedstva i generalno Istočne Evrope provele identične procese.
"U našem kontekstu mislim da je važno da se to provede transparentno i u skladu sa zakonom, jer znamo kako su išle privatizacije u ovoj zemlji. Dakle, ne treba biti protiv privatizacija, ali treba biti protiv kriminalnih privatizacija", rekao je Čavalić.
Ipak, on je skeptičan kada se uzme u obzir odnos vladajućih struktura i telekom operatera jer, kako kaže, svi znamo da su zlatne koke javnog sektora bile korištene za stranačka zapošljavanja.
"Bit će pitanje da li će bilo koje političke stranke, one koje su sada na vlasti ili buduće, biti spremne da se odreknu takvog političkog bogatstva. Mi moramo biti svjesni da nijedno javno preduzeće, pa tako ni preduzeća u oblasti telekomunikacija, ne može vječno ostvarivati željeni profit. Već posljednje dvije godine, ako se prati finansijsko stanje BH Telecoma, vidjet ćemo da situacija nije krasna. Velik je pritisak konkurencije i novih tehnologija", kazao je Čavalić.
Zaključio je da nikome, pa ni građanima BiH ne bi uopće trebalo biti sporno da se na dugi rok izvrši prodaja nekog većeg telekom operatera, ali da se ta sredstva iskoriste za reformske procese velikih socijalnih sistema poput sistema socijalne zaštite i PIO.
