MMF pomjerio termin za ispunjavanje uslova za narednu tranšu kredita, raste napetost u RS-u
Naredna tranša kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) još uvijek nije ugrožena, iako predstavnici opozicionih stranaka to priželjkuju. No, osim opozicije, koalicioni partner na nivou Bosne i Hercegovine, Savez za promjene, iz svojih se razloga protivi povećanju akciza na naftu i naftne derivate.
Kako nova tranša kredita MMF-a zadovoljava samo administrativne potrebe entitetskih vlada, usvajanje izmjena i dopuna Zakona o akcizama, a samim tim i dobijanje nove tranše kredita MMF-a, dalo bi samo neophodnu finansijsku podršku vlastima u Republici Srpskoj, tačnije SNSD-u.
S druge strane, iz SNSD-a su već počeli sa uobičajenim i očekivanim prozivkama na račun Saveza za promjene, navodeći da oni rade protiv Republike Srpske.
Termin za usvajanje izmjena i dopuna Zakona o akcizama bio je 24. mart 2017. godine, a s obzirom na to da on nije ispoštovan, sve više raste napetost među strankama u Republici Srpskoj, ali i među predstavnicima vlasti i opozicije na državnom nivou.
Udarac SNSD-u
O tome da li se Savezu za promjene ukazala prilika da zada udarac entitetskoj vladi, odnosno SNSD-u, pitali smo SNSD-ovog zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Lazara Prodanovića.
"Ne bih rekao da je riječ o zadavanju udarca SNSD-u. Ja mislim da oni rade u korist onih čiji su eksponenti u vlasti", odogovorio je Prodanović.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić kazao je za Klix.ba da su korisnici MMF-ovih kredita uglavnom entiteti, koji imaju programirane deficite na budžet.
"Uzet ćemo hipotetički situaciju da izmjene i dopune Zakona o akcizama ponovo ne prođu u Parlamentarnoj skupštini BiH. Mi već sada imamo programirane deficite na budžet, u oba entiteta. U Federaciji BiH blizu 700 miliona za ovu godinu. Entiteti će imati jedan veliki problem, neće moći računati na sredstva od MMF-a. U tom slučaju, jedna od opcija bi bila da se zaduže po visokim kamatnim stopama kod komercijalnih banaka. Ili, ukoliko ne nađu izvor finansiranja, morat će se ići na rezanje svih budžetskih primanja, prema nekoj mojoj procjeni, nekih 30 posto. Mi nemamo realno pokriće tih prihoda, zato se zadužujemo", kategoričan je Hadžić.
Plavi dizel
Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Lazar Prodanović (SNSD) kazao je za Klix.ba da je objašnjenje Saveza za promjene zbog opredjeljenja da ne glasa za izmjene i dopune Zakona o akcizama potpuno nepotrebna priča koja se odnosi na plavi dizel.
"Njihovo obrazloženje u javnosti odnosi se na plavi dizel, zbog kojeg bi navodno imali koristi poljoprivredni proizvođači. Poljoprivredni proizvođači u BiH treba da imaju subvencije za korišteno regresirano gorivo za poljoprivrednu sjetvu, a ne da se uvode odrednice plavog dizela kao još jednog izuzetno pogodnih načina da naftni lobi u Bosni i Hercegovini dobija gorivo po niskim cijenama, da bude oslobođen akciza, a istovremeno da ima enormnu dobit od toga. Gubila bi se samo budžetska sredstva, sredstva građana, a to nema nikakvog opravdanja. Nema razloga da Savez za promjene, koji je dio parlamentarne većine, ne podrži ovo", kazao je Prodanović.
Dodao je da izmjene i dopune Zakona o akcizama BiH u Parlamentu mogu proći i bez podrške zastupnika iz Saveza za promjene.
"Savez za promjene bi u tom smislu trebao preuzeti svoj dio odgovornosti, a ne da proziva entitetsku vladu. Ovdje nema nikakve veze interes Republike Srpske, nego Bosne i Hercegovine. Sredstva od akciza iskoristila bi se za izgradnju mreže autoputeva i infrastrukture. To mora biti osigurano uz određene garancije. Ovdje se radi čisto o namjenskim sredstvima za te potrebe. Ako političari Saveza za promjene smatraju da putevi ne trebaju Bosni i Hercegovini, onda je to drugo pitanje", zaključio je Prodanović.
