Mogu li Dodik i Čović blokirati državu nakon izbora i koja je odgovornost probosanskih stranaka
S pravom se postavlja pitanje šta su probosanske stranke uradile kako bi unaprijed osujetile planove na koje mjesecima upozoravaju. U političkim krugovima već duže vrijeme spominju se planovi A, B i C, a koje su navodno razvili aktuelni kandidati za članove Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog i srpskog naroda Dragan Čović i predsjednik RS Milorad Dodik.
Oni su, prema tvrdnjama određenih političkih opcija, isplanirali da nakon oktobarskih izbora, ukoliko budu izabrani za članove Predsjedništva BiH, ponove scenariji raspada bivše Jugoslavije tako što će kao Stjepan Mesić i Milan Kučan podnijeti ostavke na mjesto članova kolektivnog šefa države.
Tim povodom istražili smo koliko se trenutno bosanskohercegovačko zakonodavstvo razlikuje od jugoslavenskog i šta bi se eventualno desilo ukoliko bi članovi Predsjedništva BiH podnijeli ostavke.
Još 31. jula 2000. godine Parlamentarna skupština BiH usvojila je Zakon o popunjavanju upražnjenog mjesta člana Predsjedništva BiH. Riječ je o zakonu kojim se reguliše kako i na koji način će se izvršiti popunjavanje upražnjenog mjesta. Zanimljivo je da je na ovaj zakon reagovao i sam visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Wolfgang Petritsch koji je odlukom nametnuo izmjenu i dopunu usvojenog zakona te otklonio blokadu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, do koje bi svaki put moglo doći, ukoliko bi klub nekog od konstitutivnih naroda smatrao kandidata/kinju koji/a je izabran/na u Zastupničkom domu PS BiH nelegitimnim/om.
"Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch izražava svoje žaljenje što je na kraju bio primoran da donese izmjene i dopune Zakona o popunjavanju upražnjenog mjesta u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine koji je Parlamentarna skupština usvojila 31. jula 2000. godine. Visoki predstavnik je odlučio nametnuti amandmane na Zakon kojim se osigurava izbor člana Predsjedništva koji popunjava upražnjeno mjesto u Predsjedništvu BiH na ustavan i demokratski način. Odlukom visokog predstavnika stanovništvo Bosne i Hercegovine iz eniteta iz kojeg se bira član Predsjedništva ima najveći mogući utjecaj na izbor člana Predsjedništva na upražnjeno mjesto u Predsjedništvu BiH", saopćeno je 2000. godine iz OHR-a.
Tom odlukom, u slučaju da Dom naroda PSBiH dva puta odbije kandidate za Predsjedništvo BiH koje izglasaju izabrani članovi Zastupničkog doma PSBiH (koji su izabrani s teritorije entiteta na kojem se birao i član Predsjedništva BiH čije je mjesto ostalo upražnjeno), upražnjeno mjesto člana Predsjedništva BiH popunjava se trećim kandidatom kojeg je na ovaj način predložio Zastupnički dom.
Kako se bira zamjenski član Predsjedništva BiH
"Na izborima koji se održavaju u skladu s ovim zakonom, na upražnjeno mjesto člana Predsjedništva može biti izabran samo član Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine koji je iz reda istoga konstitutivnog naroda i koji je izabran s teritorije istoga entiteta kao i član Predsjedništva čije je mjesto upražnjeno", piše u članu dva ovog zakona.
U članu 3. navodi se da svaka politička stranka zastupljena u Zastupničkom domu može predložiti jednog kandidata koji ispunjava uvjete iz člana 2. ovog zakona.
"Član Zastupničkog doma koji je izabran kao nezavisni kandidat i koji također ispunjava uvjete iz člana 2. ovoga zakona može biti kandidat za upražnjeno mjesto člana Predsjedništva", navodi se u Zakonu o popunjavanju upražnjenog mjesta člana Predsjedništva BiH.
Primjera radi, u slučaju da Dragan Čović u ovom trenutku podnese ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH, Zastupničkom domu predstoji izbor novog člana/ice koji/a će popuniti upražnjeno mjesto člana Predsjedništva BiH. Svako ko ispunjava uvjete iz Zakona o popunjavanju upražnjenog mjesta člana Predsjedništva može biti potencijalni/a kandidat/kinja, a bira ga/ju većina u Zastupničkom domu PS BiH.
U ovom slučaju, analizom trenutnog saziva Zastupničkog doma PS BiH, zamjenskog člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda mogla bi da nominuje samo Demokratska fronta (DF) koja u ovom trenutku pored Željka Komšića u Zastupničkom domu PSBiH ima i Maju Gasal-Vražalicu koja je pripadnica hrvatskog konstitutivnog naroda.
Zbog čega je važno da probosanske stranke u PSBiH imaju zastupnike iz reda hrvatskog i srpskog naroda
Ovaj primjer pokazuje koliko je važno da izborne liste političkih stranaka budu multietničke, odnosno da političke stranke u Parlamentarnoj skupštini BiH imaju izabrane zastupnike, kako iz reda bošnjačkog isto tako i iz reda hrvatskog naroda.
S obzirom na to da je, pored Željka Komšića, jedina zastupnica u Zastupničkom domu PSBiH koja se izjašnjava kao Hrvatica, a koja nije članica Kluba zastupnika takozvanog HNS-a, ovim povodom razgovarali smo s Majom Gasal-Vražalicom.
Ona ističe da su sve stranke koje se pribojavaju Plana B i njegovog scenarija, prema kojem bi Čović mogao da podnese ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH i time dovede do blokade države u cijelosti, trebale voditi računa da na listama za Zastupnički dom PSBiH na najvišim pozicijama imaju nekoga iz reda hrvatskog naroda, kako bi taj neko zaista i ušao u PSBiH.
"Time bi pokazali da ozbiljno shvataju najave Plana B i da su spremni na njegov scenarij, pa bi samim time imale svog kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Sigurna sam da bi sve stranke s teritorije FBiH, osim HDZ-a BiH, u tom slučaju podržale kandidata iz DF-a, GS-a, SDP-a ili Naše stranke za zamjenskog člana iz reda hrvatskog naroda, jer bi time odbranili državu Bosnu i Hercegovinu", kazala je Gasal-Vražalica.
Ona ističe da bi probosanske političke stranke, ako stvarno strahuju od Čovićevog plana blokade, trebale imati svog asa u rukavu, tj. svog kandidata iz reda hrvatskog naroda s kojim bi mogli, ukoliko se obistini scenarij kojim nas plaše, deblokirati Plan B.
"Ono što mi imamo u javnosti jeste konstatacija da Čovićev Plan B postoji i da bi se isti mogao obistiniti, ali nemamo ozbiljnu i unaprijed osmišljenu kontra reakciju na taj scenarij, odnosno dok Čović navodno ima Plan B, postavlja se pitanje zašto 'probosanske', 'građanske', 'socijaldemokratske', 'socioliberalne' i slične stranke nemaju svoj Plan B na Plan B?! Nisam zapazila da se govori o tome šta ako se stvarno obistini Plan B, a sudeći prema listama, kako redovnim tako i kompenzacijskim, nije se ni vodilo računa o tome te je evidentno da je, ukoliko se obistini Plan B, nakon Čovića zamjenski član opet Čović, odnosno neko iz njegovih redova“, rekla je Gasal-Vražalica.
Ono što je pitanje svih pitanja jeste da li će uopće doći do formiranja Doma naroda PSBiH, odnosno da li će blokada nastati prije tu nego li u Predsjedništvu BiH. Gasal-Vražalica ističe da sam zakon, kao i odluka visokog predstavnika nisu predvidjeli ovu situaciju, odnosno nije precizirano šta se dešava kada uopće nemamo formiran Dom naroda PSBiH.
"Ako se blokira novi saziv Doma naroda PSBiH, onda doma uopće nemamo. A ako se i izabere novi Dom naroda, onda imamo opet HDZ-ovu većinu u konstitutivnim narodima i oni će izbjegavati da potvrde recimo nekoga ko nije iz HDZ-a BiH. Tu je sada važna ova odluka Wolfganga Petritscha kojom je član 6. (2) izbrisan i zamijenjen riječima da ako Dom naroda PSBiH dva puta odbije nominirane koje predloži Zastupnički dom PSBiH onda treći nominirani, kojeg bira Zastupnički dom PSiH, popunjava upražnjeno mjesto bez daljenjeg potvrđivanja od Doma naroda PSBiH", rekla je Gasal-Vražalica.
Kako kaže, zbog ovog su "socijaldemokrati, liberali, lijevi i građanski" morali pripremiti svoje asove u rukavu.
"No, kad pogledamo liste, bile one redovne ili kompenzacijske, jasno je da Plan B možda imaju Čović i Dodik, ali da su ovi koji ukazuju na njihove planove samo neko ko priča i konstatuje da Plan B postoji i šta će on značiti za BiH, a postavlja se pitanje šta su oni učinili da budu maksimalno spremni na taj scenarij", pita se Gasal-Vražalica.
