Josip Šimić, doskorašnji anonimus koji se sporadično pojavljivao u medijima s "bombastičnim" porukama i naslovima o navodnim kriminalnim aferama u državi, konačno je uspio u namjeri da uzdrma određene funcionere i institucije. Usput je izazvao i svoje hapšenje zbog sumnje u nimalo bezazlen čin, falsifikovanje dokumenta.
Podsjetimo, Tužilaštvu BiH dostavljen je dokument koji ukazuju na provođenje posebnih istražnih radnji praćenja kretanja v.d. glavne tužiteljice Gordane Tadić, kao i transkripti razgovora između potpredsjednice VSTV Ružice Jukić i v.d. glavne tužiteljice Gordane Tadić.
Na dostavljenom dokumentu nalazio se grb Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), ali su iz Tužilaštva naknadno utvrdili da SIPA nije vršila prisluškivanje tužiteljice Tadić. Dokument je Tužilaštvu dostavio Josip Šimić, koji se predstavlja kao novinar, fiktivnog medija, bez adrese i broja telefona. Pitanja koja se nameću, ko je falsifikovao dokument, ko je naredbodavac i s kojim ciljem.
Prvi je da je Šimić falsifikator, ili je neko drugi falsifikovao pa njemu dao dokumente. U tom slučaju Šimić ili/i Šimić i taj koji je falsifikovao moraju u zatvor. Druga mogućnost je da je slučaj falsifikovanog dokumenta klasični spin, koji određene strukture koriste u određenu svrhu, a da je Šimić samo iskorišten. U bilo kojem slučaju postoji odgovornost i neko bi trebao odgovarati.
U međuvremenu je advokatica Josipa Šimića Belma Balijagić Džuho kazala da su njenom klijentu falsifikovane dokumente dali dvojica lažnih inspektora, za koje se ispostavilo da je riječ o suspendovanim, bivšim uposlenicima Službe za poslove sa strancima Josipu Kvesiću i Borisu Kordiću, koji su u međuvremenu pobjegli u Hrvatsku.
Zanimljivo je da se cijeli slučaj navodnog prisluškivanja i falsifikovanog dokumenta pojavio u trenutku medijskog prepucavanja ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića i glavne državne tužiteljice Gordane Tadić. Mektić smatra da Tužilaštvo i glavna tužiteljica ne radi dobro svoj posao, dok je Tadić optužila ministra da vrši politički pritisak na rad pravosuđa.
U cijeloj priči ne treba zanemariti ni izjave ministra Mektića da u BiH postoje paraobavještajne službe koje rade na otkrivanju informacija iz BiH određenim strukturama van države, a sve s ciljem predstavljanja BiH područjem visokog rizika kada je u pitanju terorizam.
Zanimljivo je da je Tužilaštvo Kantona Sarajevo izdalo nalog za hapšenje Šimića, što se i desilo, nakon čega je državno tužilaštvo tražilo izuzeće tog predmeta. U Iščekivanju pravnog epiloga ostaje da se vidi je li slučaj "Josip Šimić" spin, ili iza njega stoji krupna priča za koju neko definitivno treba odgovarati.
