Generalna skupština UN-a je na zasjedanju 1. novembra 2005. godine usvojila Rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. Za datum obilježavanja izabran je 27. januar, dan kada je 1945. oslobođen najveći nacistički koncentracioni logor u Drugom svjetskom ratu Auschwitz-Birkenau u Poljskoj, gdje je ubijeno više od milion i po ljudi. U BiH se ovaj datum obilježava od 2007. godine.
Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci naveo je da je sjećanje na holokaust ujedno sjećanje na sve nevine mrtve. Mišljenja je da bi više prostora u školama trebalo dati izučavanju holokausta.
Finci ističe da posebnu važnost saznavanja i obilježavanja holokausta imaju u BiH, zemlji koja je i sama 60 godina nakon holokausta preživjela genocid i bila žrtva upravo takvog stradanja koje je bilo bez ikakvog razloga i gdje je jedini povod bila nacionalnost i vjeroispovijest.
Toni Pavloski iz Misije Vijeća Evrope u Sarajevu naveo je da ova institucija svake godine obilježava dan oslobođenja Auschwitza, iskazujući tako poštovanje prema mrtvima. Također je rekao da je ovo prilika prisjetiti se i drugih žrtava, ali i pravednika među narodima. Svih onih koji su stali u odbranu ljudskih života.
Eli Tauber iz Jevrejske zajednice BiH prezentirao je historijat holokausta i progona Jevreja u BiH.
Govoreći o Bosni i Hercegovini, naveo je da je u njoj ipak stradalo manje Jevreja nego u susjednim državama. To, kako je ustvrdio, ujedno govori i od odnosu ovdašnjeg stanovništva prema njima.
U BiH je stradalo 66 do 70 posto Jevreja, u Srbiji 90 posto, a u Hrvatskoj 95 posto.
Holokaust je sistemski i organiziran progon Jevreja, koje su počinili Treći rajh i saveznici od 1933. do 1945. Imao je različite forme, ali je najčešća i najzloglasnija bilo masovno hvatanje Jevreja i njihovo trpanje u vozove koji su ih dovozili do posebnih koncentracionih logora - tzv. logora smrti u Njemačkoj, Austriji i Poljskoj. Procjenjuje se da je broj ubijenih Jevreja u holokaustu između pet i šest miliona.
