Moore u Banjoj Luci: Bošnjačka djeca ne smiju trpjeti diskriminaciju zbog svog jezika
Mjesec prije svog odlaska iz BiH Moore se u Banjoj Luci sastao s predsjednikom Partije demokratskog progresa (PDP) Branislavom Borenovićem.
"U RS postoji diskriminacija u obrazovanju prema bošnjačkoj djeci, kao što postoje i problemi u drugom entitetu, odnosno dvije škole pod jednim krovom. Decenijama je praksa da se jezik bošnjačkog naroda zove bosanski jezik, to možete pronaći u Franjevačkom samostanu u Fojnici, gdje postoji Rječnik bosanskog jezika iz 18. stoljeća. Bosanski jezik nije neki izum nakon posljednjeg rata, nego nešto što postoji već stoljećima. Praksa je bila u bivšoj vladi u pojedinim općinama i gradovima, Zvorniku, Srebrenici i Prijedoru da se u knjižicama piše bosanski jezik. Iz meni nepoznatih razloga sadašnja vlast i Pedagoški zavod RS su prije dvije godine riješili uvesti novu politiku, ja nemam problem s tim, to jeste odredba u Ustavu RS, ali treba ljudima dati da svoj jezik nazivaju kako oni hoće, a Bošnjaci kažu da je njihov jezik bosanski, to je međunarodni princip", rekao je Moore nakon sastanka s Borenovićem.
Borenović se nije složio sa Mooreom, rekavši da je Ustav RS jasno propisao da se u RS-u ne može govoriti o bosanskom jeziku.
"Ustav RS je propisao da je to jezik bošnjačkog naroda, a to je za nas vrhovni dokument kojeg se mi pridržavamo, tako da razumijem Ministarstvo prosvjete RS koje je svoj stav izrazilo u skladu s Ustavom RS. Mi se o nekim pitanjima nećemo uvijek složiti, a postoji mnogo važnijih tema u RS i BiH, tako da mislim da je pitanje jezika previše ispolitizovano, da je ušlo u sferu teške politike pa se čak prije nekoliko godina previše insistiralo na nečemu što je dovelo do ovako različitih stavova i tumačenja odrednica kada je riječ o jeziku u RS i BiH, svako ima pravo na svoje tumačenje", rekao je Borenović.
Borenović je Mooreu također ukazao na nekorektan stav kantonalnih i općinskih vlasti u Sanskom Mostu koje nisu dozvolile održavanje manifestacije Grmečka korida na lokaciji Međeđe Brdo, koja se tradicionalno obilježava skoro 250 godina.