Morska voda stigla do Čapljine: Poljoprivrednici zabrinuti, nadležni kažu da je sve uobičajeno
Poljoprivrednici iz čapljinskog kraja za uzroke problema navode izgradnju hidroenergetskog projekta Gornji horizonti, ali i prekomjernu eksploataciju šljunka iz neretvanskog pojasa.
Slanost vode je problem za poljoprivrednu proizvodnju, a na bušotini u Gnjilištima nivo saliniteta pokazuje ekstremne vrijednosti od tri do tri i po posto.
Poljoprivrednici iz svog iskustva zaključuju da kod većeg prisustva soli mnoge kulture nastradaju, a jedino kupus uspije.
Marijan Brajković, direktor Poljoprivredne zadruge Matica iz Višića, za Večernji list je kazao kako bi trebalo hitno napraviti ozbiljno naučno istraživanje koje bi utvrdilo trenutno stanje.
"Došlo je do velike zaslanjenosti tla iz više razloga, a to se posebno vidi na proizvodnji paprike. Mi smo uradili što smo mogli", kazao je Brajković navodeći kako su u zadruzi uradili mnogo toga, proveli mjerenja, izdali brošure, ljudima ukazali na probleme i preporučili kako kroz natapanje i gnojidbu mogu ublažiti posljedice.
Iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora kažu kako je problem saliniteta na području donjeg toka Neretve karakterističan za sva ušća rijeka u more, gdje slana voda prodire kroz donje slojeve i formira klin prema uzvodnom dijelu.
"Agencija za vodno područje Jadranskog mora već duži niz godina provodi redovan monitoring stanja površinskih vodnih tijela na više lokacija na rijeci Neretvi, od kojih je najnizvodnija tačka u mjestu Dračevo. Mjeri se cijeli niz parametara u skladu s Odlukom o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, referentnim uslovima i parametrima za ocjenu stanja voda i monitoringu voda, od kojih se sa salinitetom mogu dovesti u vezu podaci o kloridima, sulfatima i elektroprovodljivosti. Ti podaci su dostupni na web stranici Agencije - jadran.ba", kazali su za Klix.ba u najodgovornijoj javnoj instituciji za ovu problematiku.
Iz agencije dalje navode kako rezultati ovih mjerenja u površinskim vodama ne ukazuju na trend porasta tokom godina, već variraju ovisno o periodu godine i hidrološkim uslovima.
"Izmjerene vrijednosti su po redu veličina dosta ispod vrijednosti koje su izmjerene u moru i ispod preporučenih granica za vode za piće. Problematika podzemnih voda je dosta kompleksna i zahtijeva provođenje detaljnih multidisciplinarnih analiza kako bi se utvrdila značajnost pojedinih pritisaka na kvalitativno i kvantitativno stanje voda. Agencija provodi monitoring stanja podzemnih voda prije obrade za vodoopskrbu stanovništva, a podaci su također dostupni na našoj web stranici. Prilikom ovih ispitivanja je od ranije utvrđen porast sadržaja klorida na izvorištu Gabela", kazali su nam iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora.
Problem zaslanjivanja podzemnih voda je izraženiji s porastom količine ispumpavanja vode, što stvara probleme pri korištenju ovakve vode za poljoprivredne svrhe, pogotovo u plasteničkoj proizvodnji.
"Ovakve se pojave često dešavaju u zaobalju i uz ušća rijeka u more, pogotovo na krškoj podlozi i u sušnim godinama kakva je 2017. U Republici Hrvatskoj su rađena određena ispitivanja i analize podzemnih voda prostora Donje Neretve, ali još uvijek nisu utvrđeni prijedlozi rješenja i konkretne mjere koje bi spriječile navedene pojave. S obzirom na sve izraženije suše i povećane potrebe za natapanjem poljoprivrednih površina, trebalo bi analizirati mogućnost korištenja površinskih voda rijeke Neretve za sistemsko navodnjavanje", navode dalje u Agenciji.
U Nacrtu Plana upravljanja vodama za vodno područje Jadranskog mora, koji je u finalnoj fazi usvajanja, su predviđene određene aktivnosti i dodatna istraživanja u cilju definisanja mjera za ublažavanje pojave saliniteta u površinskim i podzemnim vodama u području donjeg toka rijeke Neretve.
Beograd umjesto na 15, stao na 16 minuta: Tih 60 sekundi su posvetili ubijenom djetetu u Zagrebu
