Naveden je primjer Zenice, grada koji znatno manje izdvaja u ove oblasti, a postiže veću efikasnost.
Na konferenciji za medije govorili su Husein Oručević iz OKC Abrašević te Majda Šehić iz Udruženja Sensus i Marin Bago iz Future Mostar.
"Na uzorku od 607 ispitanika utvrđeno je da su građani Mostara za prioritetne usluge na kojima treba raditi, odnosno one koje su prema njihovom mišljenju najlošije, istakli uređenje zelenih površina, urbanizam i građenje, imovinsko pravne poslove i privredu. Nakon toga smo se u drugoj fazi fokusirali na prve dvije oblasti i osmišljene su aktivnosti koje se bave radom tih oblasti, ali i transparentnijim trošenjem budžeta na njima", kazala je Šehić.
Husein Oručević je najavio da će OKC Abrašević u narednom periodu organizirati fokus grupe u pojedinim gradskim naseljima, koje će raditi na dvije izdvojene oblasti, a bit će formirano i vijeće urbanista i arhitekata Mostara.
"Mostar svake godine u budžetu ima blizu osam miliona maraka za zajedničku komunalnu potrošnju, pod tim se podrazumijeva čišćenje grada, održavanje zelenih površina i održavanje cesta. Struka s kojom smo razgovarali kaže da je to sasvim dovoljno da ovo bude grad biser, a ne samo da se uredi", kazao je Marin Bago, naglasivši da Mostar za ove usluge izdvaja više nego drugi slični gradovi.
Poslana je cijela serija zahtjeva za informacije nadležnim službama, ali je već poznato da najviše sedam posto radnika komunalnih preduzeća čine oni koji rade na terenu, što samo po sebi sugerira da to nije dobro, a ni usluga koja se dobije ne može biti zadovoljavajuća.
"Za poslove koje u Mostaru radi 200 ljudi, u Zenici je na isti poslovima 76 osoba, a Zenica je površinom veća, ima više stanovnika, ulaže manje sredstava, a danas je mnogo uređenija od Mostara. Možemo isto otići u Čapljinu, Široki Brijeg i dobiti slične rezultate", kazao je Bago, utvrdivši i da je Mostar nekad bio dva puta proglašavan za najljepši i najuređeniji grad u bivšoj državi.
