Mostarci poručili da neće nijemo posmatrati uklanjanje ruševina: To rješenje nije jedini model
Tim povodom Udruženja Mostarski Krug i Urbana Kuća IDEAA iz Mostar organizovali su dijalošku tribinu, sa koje je poručeno da Mostarci neće nijemo posmatrati historijski poduhvat uklanjanja ruševnih objekata i da rušenje ne može biti jedini model.
Predsjednica udruženja IDEAA Senada Demirović Habibija koja je doktorirala arhitekturu smatra da se sa spiskom objekata za rušenje izašlo ishitreno, bez provedbe potrebnih procesa i analiza, navodeći kako to nije i ne može biti prihvatljivo.
"To nije način kako ćemo mi, bez obzira što 30 godina stoji ruševno, pristupiti tom procesu, pogotovo zato što je na popisu značajan broj objekata historijskog urbanog pejzaža", kazala je Demirović Habibija.
Podsjeća da su među objektima sa spornog spiska, popularna zgrada Nama, Djevojačka škola, kuća mostarskog gradonačelnika Mujage Komadine i drugi objekti koji imaju značajnu vrijednost i moraju proći dodatne procese.
"Mi imamo neku plansku dokumentaciju, ali ona evidentno nije dovoljna i ne možemo zaključiti da ćemo uraditi tek tako demoliranje. S druge strane neophodno je obezbijediti sigurnost građanstvu, jer moraju da se slobodno kreću ulicama, ali to nikako ne znači da se objekti trebaju u kompletu srušiti, nego proći kroz proces sanacije, konzervacije, dok se ne shvati koja će biti njihova buduća namjena", rekla je Demirović Habibija.
Ističe da sve objekte treba gledati kao ansambl građevina, jer su kao takvi mnogo vrjedniji i trebaju biti zaštićeni.
Smatra da nije bilo dovoljno komunikacije između struke i gradske administracije, ali vjeruje da će se taj proces modifikovati i da će se balansirati šta treba raditi javna administracija, gdje treba potražiti ekspertizu izvan institucije, kako i koje profesionalce angažovati.
Razlog tome je, kako naglašava što to nije samo posao za arhitekte i urbaniste, nego i za sociologe te čitav tim ljudi koji će dati jasnu sliku, od onoga kako pristupiti fizičkoj rekonstrukciji objekta, kako ga staviti u funkciju, kako ga održavati i koji je u konačnici ekonomski aspekt, pogotovo ako su to konkretno objekti koji će se koristiti za razvoj turizma.
"Zaista je neosporno da se moraju uraditi neka demoliranja, ali ne komplet, jer su to procesi koji su dugotrajni, a činjenica je da su 30 godina i zanemarivani. To je puno duži proces i on će se morati radit u sinergiji sa javnim sektorima, nevladinom organizacijama i pojedinačnim ekspertima, a mislim da ih u Mostaru zaista ima dosta", zaključila je Demirović Habibija.
Predsjednik udruženja Mostarski krug Alija Behram kaže kako je bio zatečen kao i brojni građani kada je objavljen spisak objekata za rušenje, te da su se nizala pitanja na koja nije bilo odgovora, zbog čega su promtno djelovali, te probudili i gradske strukture, koje su naknadno najavile korekciju popisa.
"Ovo je historijski poduhvat koji je Mostar trebao, jer ruševine treba ukloniti, ali je bitno kakav ćemo odnos imati prema spomeničkoj baštini, jer tamo je bilo dosta važnih objekata od kulturnog značaja do nacionalnih spomenika", podsjetio je Behram.
Nedopustivim smatra da se po ovom pitanju Grad Mostar nije nikada obratio Komisiji za zaštitu nacionalnih spomenika, kao ni po pitanju Partizanskog groblja, te da je odbio prilike za obnovu.
Među takvim je, kako kaže ponuda, Ministarstva kulture Republike Turske da obnovi kuću Mujage Komadine, koja je danas mogla biti univerzitetska biblioteka, ali je to gradska struktura na čelu sa tadašnjim gradonačelnikom Ljubom Bešlićem odbila.
"Zaključujem iz takvih propitkivanja da je neko tamo zapikao lokaciju, na način da se sruši i da se tamo digne neki novi objekat. Ovo što se radi, po mom mišljenju se radi u sprezi sa građevinskim lobijem Grada Mostara kojima je posao rušenje, a onda se označavaju lokacije. Mi se nadamo da ćemo pomoći na način, tako da kažemo, osluškujemo pratimo i ne damo da se radi ono što nije u interesu građana", poručio je Behram.
