Mostarska "inat kuća" sagrađena je otprilike kad i sarajevska, odnosno dolaskom Austro-Ugarske. Na sjednici Gradskog vijeća Mostara 12. februara 1898. godine donesena je odluka da se izgradi zgrada za prvu osnovnu školu.
Projekt je izradio arhitekt Franjo Blažek, a izgradnja objekta je započeta u augustu 1899. godine. Prilikom početka gradnje škole je po običaju postavljen kamen-temeljac. Očito je i tada, prije 125 godina, nekom zasmetala ova građevina, jer je iste noći nestao kamen-temeljac koji nikada nije pronađen.
Godinu dana kasnije, u augustu 1900. godine svečano je otvoren objekt u kojem je bila smještena Prva osnovna jubilarna škola.
Na jednoj od sjednica Gradskog vijeća Grada Mostara donesena je odluka da bivša Osnovna škola "Hamza Humo" postane Gradska vijećnica.
Prije nešto više od dvije i po godine mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić i potpredsjednica Gradskog vijeća Mostara Slađana Gotovac, 25. marta 2012. tačno u 12 sati su presjekli vrpcu i time službeno otvorili mostarsku Gradsku vijećnicu.
Mostar je tog trenutka dobio još jednu lijepo obnovljenu i uređenu austrougarsku građevinu u kojoj su gradski čelnici zajedno sa Vijećem Grada Mostara trebali svojim odlukama donositi bolju budućnost najvećem hercegovačkom gradu.
Nažalost, tog istog dana građani Mostara su spoznali da do te bolje budućnosti moraju još pričekati, jer prvoj svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Mostara, koja je organizirana povodom otvaranja objekta, nisu prisustvovali vijećnici iz Kluba Bošnjaka. Razlog njihovog odsustva bilo je spomen-obilježje u obliku stećka poginulim hrvatskim borcima postavljeno u krugu Gradske vijećnice.
Na postavljanje stećka u krugu Vijećnice reagiralo je i Udruženje porodica šehida i poginulih boraca Armije R BiH, koje je uputilo javni zahtjev za izdavanje odobrenja za gradnju spomen-obilježja, i to u krugu dvorišta Gradske vijećnice, za 1.078 poginulih i nestalih pripadnika Armije R BiH i MUP-a s područja Mostara.
Dva dana nakon otvaranja vijećnice i nedolaska vijećnika iz Kluba Bošnjaka, nepoznate osobe su ispalile pet hitaca kalibra 9mm na Gradsku vijećnicu, na kojoj je pričinjena manja materijalna šteta. Policija do današnjeg dana nije otkrila počinitelje ovog djela.
Sljedeći incident se desio u noći 14. aprila 2012. godine, kada je u krugu Gradske vijećnice u neposrednoj blizini spomen-obilježja hrvatskim borcima postavljeno nelegalno spomen-obilježje poginulim pripadnicima Armije R BiH. Na kamenom vojnom simbolu Armije R BiH isklesano je "U spomen na sve pripadnike Armije Republike Bosne i Hercegovine koji su poginuli u ratu 1992. - 1995. braneći Mostar i državu BiH".
Nezvanično, ovaj spomenik je podiglo Udruženje porodica šehida i poginulih boraca Armije R BiH.
Nakon postavljanja spomen obilježja poginulim pripadnicima Armije R BiH, vijećnici HDZ -a počeli su da bojkotiraju sjednice Gradskog vijeća isto onako kao što su to činile njihove kolege iz Kluba Bošnjaka mjesec ranije.
Kao razloge vijećnika HDZ-a za neučestvovanje na sjednicama Gradskog vijeća navodi se također kako je ovo "jedna u nizu provokacija koja ima za cilj radikaliziranje stanja u Mostaru i skretanje pažnje sa svega pozitivnog što se u posljednje vrijeme čini da Mostar prestane biti grad slučaj". Od tog momenta Mostar upada u još dublju krizu poznatu kao "spomenička kriza".
Kako su se mnoga dešavanja vezana za ovaj objekat odigravala noću, od samog nestanka kamena-temeljca 1899. godine, pucanja na objekat u martu 2012. godine, postavljanja spomenika u aprilu 2012. godine, tako je i 14. januara 2013. godine oko dva sata iza pola noći eksplodirala eksplozivna naprava postavljena ispod spomen-obilježja pripadnika Armije R BiH.
Ovaj vandalski čin naišao je na ogorčenje i osudu na svim nivoima vlasti u Federaciji BiH i kod udruženja proisteklih iz rata i drugih udruženja. Počinitelj ovog vandalskog čina do danas nije pronađen. Čudno je da je večer prije eksplozije skinut videonadzor s Gradske vijećnice.
Danas je ova velebna zgrada u koju je utrošeno 3,7 miliona maraka i dalje bez vijećnika i Gradskog vijeća.
U njoj se trenutno nalaze gradonačelnik i sekretarijat gradonačelnika, te Odjel za finansije i nekretnine, Služba unutarnjeg nadzora i Stručna služba Gradskog vijeća.
Gradsko vijeće Mostara je na zahtjev visokog predstavnika Valentina Inzka rasformirano nakon što mu je istekao mandat, a za novo formiranje Vijeća će se još dugo pričekati.
I kad bi došli do formiranja Vijeća teško je očekivati da vijećnici sjednu zajedno i počnu donositi odluke o budućnosti Mostara, jer se ispred ove zgrade "prosulo" dosta inata.
Selektor Hrvatske o navijačima bh. reprezentacije: Oni su ono što im sam naziv kaže
