Mostarska tribina o naslijeđu koje nestaje: Zbog investitora degradiramo kulturne spomenike
"Tribina je organizovana zbog alarmantne situacije u gradu, svjedoci smo godinama degradacije spomenika. Nije spomenicima najgore da stoje i propadaju, gore im je nekad ono što im mi uradimo. Svaki spomenik je svjedočanstvo jednog vremena i sa svakog od njih možemo nešto naučiti. Kad napravimo lošu intervenciju, kad je spomenik loše održavan u tom slučaju se dešava da nepovratno gubimo jako vrijedan materijal za buduće generacije", upozorila je na jedan novi segment problematike Maja Popovac, doktorica arhitekture.
Popovac je vrlo direktno ustvrdila da je nekad bolje ostaviti spomenik bez intervencija, ako se ne zna šta se s njim treba raditi.
"Zadnjih godina je dokazano da spomenici brže propadaju ako su loše obnovljeni ili ako se ne koriste. Duže čak žive spomenici koje ostavimo da samo konzervirani stoje i čekaju. U Mostaru ja vidim jednu brutalnu degradaciju spomenika baš kroz održavanje, jer naši ljudi bez institucija rade stvari na svoju ruku", zaključila je Maja Popovac.
Probuditi struku
Bez stručnog vođenja Mostar će od grada koji je prepun historije i spomenika postati grad bez značajnih vrijednosti, što će se dugoročno odraziti na turističku ponudu, u konačnici i na prihode od turizma.
"Nama je cilj da probudimo struku, ponajprije kolege arhitekte, da kažemo kako investitor nije taj koji treba da diktira bilo šta kad su u pitanju kulturno historijski spomenici, to je nešto mnogo vrijednije, to nije naše, već je naslijeđe čitavog svijeta i budućih generacija", kazala je na kraju doktorica Popovac.
Osim prava postoje i obaveze
"Kulturno historijsko naslijeđe osim prva, pruža nam i određene obaveze. Naša je obaveza da štitimo kulturno naslijeđe i da ga promovišemo u najboljem svijetlu. Naš je cilj da ukažemo na značaj pojedinih spomenika u Mostaru, koje mi u slici grada i ne primjećujemo kao pojedinačne, međutim oni su važni kao karike jednog lanca ambijantalne vrijednosti, koji čine grad historijski, umjetnički, kulturno i turistički vrijednim", dodao je Boris Trapara, master arhitekture.
Kompleksna definicija šta je to spomenik
Tatjana Mićević – Đurić, historičarka umjetnosti za Klix.ba je govorila o tome koliko je teško definirati šta je to zaista spomenik kulture.
"Dvojako se može definisati šta je to kulturno historijski spomenik. Prvo je ono što je pred zakonom povijesno dobro, ali to je uvijek i u onoj državi, a i u ovoj sizifov posao. Registriranje kulturno historijskih dobara je uvijek bilo izuzetno kompleksan posao i uvijek se radio dalje od Mostara, najčešće u Sarajevu. Dovoljno je reći da u bivšoj državi objekti kao što je mostarska Gimnazija, zgrada Zeme i neki drugi nisu bili definisani kao kulturno historijsko dobro. Ipak, kulturno historijsko dobro je svaki objekat koji ima bilo kakvu vrijednost, tako je prema definiciji", pojasnila je doktorica Mićević – Đurić.
Arheolog Riad Ćišić kazao je kako je prvenstveni cilj poslati jaku poruku vlastima kojima je zadatak da se brinu o kulturno historijskom naslijeđu, a to ne rade. Skupom je moderirao Dario Terzić.
Detalji sa izricanja presude: Sud obrazložio zašto je Macanu izrekao manju kaznu
