Mostarski borci za prava čovjeka ulaze u politiku: Problemi su nas prisilili na taj korak
Oni su za Klix.ba kazali kako je njihov ulazak u politiku jedini način da se konačno obračunaju s kriminalnim radnjama i korupcijom s kojom se godinama bezuspješno bore kroz građanski aktivizam i nevladin sektor, te da otvore priliku za konačan razvoj grada na svim poljima.
"Već dugi niz godina bavim se različitim stvarima i problemima Grada Mostara, od ljudskih prava, pitanja javnih prostora, do svega onoga što je vezano za politiku posljednjih 12 godina. Pogotovo posljednjih pet godina kada smo u nekoliko navrata izvješravali javnost o problemima s čišćenjem Grada Mostara, zelenim površinama i na kraju strašni problem otkrivanja otrova koji su se našli u pročišćivačima. Mi smo sve te stvari kao ljudi iz nevladinog sektora koji se već dva desetljeća ozbiljno bave aktivizmom prijavili i podigli krivične prijave protiv raznih ljudi koji se nalaze u vrhuški mostarske politike, pa i onih koji se nalaze u izvršnoj vlasti“, kazuje Oručević.
Od svega toga, kako naglašava, još nema nikakvih konkretnih rezultata. Podsjeća da su predali 2,5 kilograma dokumenata Tužilaštvu HNK za različite stvari koje su vezane za pljačkanje tamošnjih ljudi. Onda se, kako dodaje, to povezalo i sa trovanjem ljudi, kako na pročišćivačima tako i na prenošenju otrovnog mulja na deponiju Mostar.
"Nakon svega toga došli smo do zida kao ljudi iz nevladinog sektora. Shvatili smo da politika kakva danas djeluje, odnosno ne djeluje u Mostaru već 12 godina, zahtjeva ogromne korekcije i jedan ozbiljan rez. Zahtjeva jedno podvlačenje debele crte između onih koji su ovaj grad odveli na rub političkog, ekonomskog, društvenog, može se reći i civilizacijskog kolapsa. Dakle, malo je ljudi koji ozbiljno misle o budućnosti ovoga grada, a u ovom slučaju ovo je pokušaj da se Mostaru vrati neki oblik njegovog sjaja, kakav je imao“, kaže Oručević.
Mostar zaslužuje nadu
Svjestan je, kako ističe, da ih čeka ogroman i težak put.
"Mi se danas nalazimo na rubu ozbiljno velikog kriznog trenutka, a Mostar je u takvoj krizi kontinuirano, permanentno gotovo više od deset godina. Stoga ovaj grad zaslužuje nova lica, nove političke opcije i nadu. Moj pokušaj da se uključim u politiku upravo vodi ka tom put", kazao je Oručević za Klix.ba.
Marin Bago podsjeća na brojna nezadovoljstva građana i katastrofalno stanje u Mostaru, koje traži konačne i velike promjene.
"Mi bismo mogli imati mnoge usluge, servise, urbanistički uređen grad, otvoren turistički potencijal, razvijenu kulturu i sport, međutim, niko ne vodi o tome brigu“, kaže Bago.
Ističe da su se razvile brojne anomalije u Budžetu Grada Mostara, o čemu su javnost u više navrata izvještavali i da je konačno vrijeme da se potencijali grada počnu koristiti kako treba.
"Mostar zaista ima priliku da postane grad i pravo srce Hercegovine, a mi ćemo kao nezavisni i slobodni ljudi izaći sa svojim programom i tražiti od svih stranaka i aktivista podršku za njegovu realizaciju. Bez obzira na izborne rezultate mi ćemo zagovarati razvoj Mostara kroz razne oblasti", poručio je Bago.
Borba za bolju budućnost
Bago i Oručević su spremni za borbi za bolju budućnost Mostara i, kako kažu, vjeruju u podršku građana kojima je njihovo djelovanje dobro poznato. Trenutno su u fazi prijavljivanja za nezavisne kandidate, a u onom trenutku kada dobiju potvrdu iz Centralne izborne komisije da su prošli svu verifikaciju vezano za uključenje u politiku, i onda kada se konačno nađu na listi, detaljno će predstaviti svoje programe.
Programi koje će nakon verifikacije predstaviti javnosti temeljit će se, kako su nam otkrili, na nadi i novim političkim, društvenim, ali i civilizacijskim pomjeranjima, koje su, kažu oni, spremni uraditi u gradu na Neretvi.
Sa Oručevićem i Bagom na listi nezavisnih kandidata naći će se još dvije mostarske aktivistice, Maja Popovac i Amela Kreso. Svih četvero idu kao nezavisni kandidati, sa nadom da će u toku narednih pet mjeseci oformiti nezavisnu listu "Pravo na grad". Međutim, prva stanica je uokvirenje ovoga modela, koji mora ovjeriti CIK u Sarajevu.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
